- Kosovo i Sjeverna Makedonija dogovorili su se da pojednostave prekogranična putovanja od januara 2025. godine.
Ministri unutrašnjih poslova Kosova i Sjeverne Makedonije na zajedničkom sastanku dviju vlada u Prištini 11. novembra potpisali su protokol o olakšavanju procedura prelaska granice uspostavljanjem zajedničke granične kapije. Međuvladinim Protokolom se implementira Sporazum o zajedničkim graničnim prelazima, kojim se reguliše postupak inspekcija i carinske kontrole, infrastruktura zajedničkih graničnih prelaza i sinhronizacija sistema upravljanja granicom.
Aljbin Kurti je napomenuo da je trgovinski promet između dvije zemlje porastao posljednjih godina i dostigao preko 432 miliona eura u 2023. godini, izražavajući očekivanja da će bilateralna ekonomska saradnja dostići pola milijarde eura 2025. godine. „Porast trgovinskog prometa između naših zemalja se takođe ogleda u povećanju mobilnosti naših građana. U periodu od januara do novembra ove godine registrovano je skoro pet miliona graničnih prelaza u oba smjera, što je značajan porast u odnosu na 3,5 miliona zabilježenih u 2019. godini”, rekao je Kurti tokom sastanka sa sjevernomakedonskim kolegom Hristijanom Mickoskim.
„Bio bih srećan kada bismo u roku od nekoliko sedmica, umjesto dvije mogli vidjeti jednu graničnu kapiju, čime bismo izbjegli gužvu na granici i bilo kakva neugodna iskustva na kontrolnim punktovima”, rekao je Mickoski. „Mi težimo Evropi bez granica“, dodao je.
Nakon sastanka dvije vlade, potpisana su ukupno tri dokumenta.
Potpisan je i Memorandum o energetici, rudarstvu i mineralnim resursima, koji uključuje inicijative za saradnju i infrastrukturne projekte za gasne priključke. To uključuje pokretanje saradnje na istraživanju mogućnosti razvoja novog direktnog toka gasa između dvije zemlje.
Još jedan potpisan dokument bio je Memorandum o razumijevanju i saradnji između Ministarstva obrazovanja i nauke Sjeverne Makedonije i Ministarstva obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacija Kosova, gdje su strane saglasne da rade zajedno na poboljšanju kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke.
U razvijanju odnosa sa Prištinom, vladajuća koalicija u Skoplju predvođena VMRO-DPMNE potvrđuje da ne dovodi i neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, već će voditi politiku prethodne vlade, SDM.
- Vučić i Orban potpisali su političku deklaraciju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban potpisali su političku deklaraciju nakon drugog sastanka Savjeta za stratešku saradnju dvije zemlje, koji je održan 14. novembra u Budimpešti. Potpisano je još šest sporazuma o saradnji u različitim oblastima – pravosuđe, kultura, evropske integracije i diplomatija.
„Mi produbljujemo ove veze bilateralnim sporazumima, ali i probleme sa kojima se borimo zajedno rješavamo. Naše veze se produbljuju – suštinski, strukturno, politički, ekonomski i među našim ljudima”, istakao je predsjednik Srbije.
Mađarski premijer je istakao da se u međunarodnoj politici formira nova realnost i da Srbija i Mađarska zajedno imaju mnogo veće šanse da pronađu dobre odgovore na nove izazove nego svaka od njih posebno. „Na novu realnost odgovorićemo produbljivanjem srpsko-mađarskih odnosa. Sigurnost mora dobiti na značaju u novoj stvarnosti. Evropska unija mora da shvati da je Srbija potrebnija EU, nego što je Evropska unija potrebna Srbiji“, naglasio je Orban.
U razgovoru je bilo riječi i o saradnji dvije zemlje u energetskom sektoru, podršci Mađarske Srbiji na evropskom putu, kao i o vojno-tehničkoj saradnji.
Budimpešta nastavlja da razvija bilateralne odnose sa Beogradom, jačajući tako svoju poziciju regionalnog aktera koji vodi politiku koja nije uvijek u skladu sa politikom Brisela.
- Privrženost vanjskoj politici EU ne može biti glavni kriterijum za napredak u pristupnim pregovorima, kaže Varhelji
Privrženost vanjskoj politici Evropske unije ne može biti glavni kriterijum za napredak u pristupnim pregovorima, kaže evropski komesar Oliver Varhelji, koji predstavlja Mađarsku. On je tu izjavu dao dok je kao komesar za proširenje podnosio svoj posljednji izvještaj Evropskom parlamentu.
Varhelji je rekao da Srbija treba da ubrza reforme, posebno u oblasti vladavine prava. On je, međutim, istakao da su preporuka i ocjena Evropske komisije da je Srbija ispunila kriterijume za otvaranje sljedećeg dijela, Klastera 3, u pregovaračkom procesu validne i da Evropska komisija podržava spremnost Srbije da otvori još pregovaračkih klastera.
„Usklađivanje sa spoljnom politikom EU i sankcijama je važno, ali ne može biti jedini kriterijum za napredak. Srbija je uputila konkretnu humanitarnu, ekonomsku i vojnu pomoć Ukrajini, 50 miliona eura budžetske podrške i 8,5 miliona eura vrijednosti energetske opreme“, napomenuo je Varhelji, ističući da je na ovaj način „Srbija pokazala svoju evropsku opredjeljenost“.
Srbija nije uskladila svoju spoljnu politiku sa formalnom politikom Evropske unije, niti se uskladila sa sankcijama EU protiv Rusije. Nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu, pregovarački proces (otvaranje novih poglavlja) je praktično zaustavljen. Pretpostavljalo se da će tokom aktuelnog mađarskog predsjedavanja EU, zahvaljujući specijalnim odnosima Beograda i Budimpešte, Srbija moći da nastavi pristupne pregovore.
- Srbija i Kazahstan potpisali su Plan bilateralne vojne saradnje za 2025. godinu
Ministar odbrane Kazahstana Ruslan Žaksilik i ministar industrije i građevinarstva Kazahstana Kanat Šarlapajev, zajedno sa srpskim kolegom ministrom odbrane Bratislavom Gasićem, posjetili su preduzeće Prva petoletka Namenska u Trsteniku.
Gasić je istakao značaj produbljivanja saradnje između Srbije i kazahstanske odbrambene industrije, što je od interesa za obje strane.
Gasić je istakao da je saradnja u oblasti odbrane između dvije zemlje „veoma dobra, sa značajnim potencijalom za dalje jačanje“.
Posebno je istakao da su dva ministarstva odbrane razmijenila prijedloge za moguću saradnju u kratkom roku i da je kao rezultat zajedničkih obaveza potpisan Plan bilateralne vojne saradnje za 2025. godinu.
- Hrvatski ministar zdravstva priveden je od strane USKOK
Ujutro 15. novembra, hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš priveden je od strane Kancelarije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (USKOK).
Premijer Andrej Plenković odmah je smijenio Beroša.
Kancelarija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala sumnjiči hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša za „trgovanje uticajem“.
Osim ministra, na meti u predmetima USKOK-a i Evropskog tužilaštva nalazi se nekoliko visokorangiranih medicinara i vlasnika firmi koje trguju medicinskom opremom. U fokusu istrage je kupovina opreme za nekoliko hrvatskih bolnica po nerealno visokim cijenama. Istovremeno, tužilaštvo EU je saopštilo da je pokrenulo i postupak protiv Beroša, dodajući da se tereti za primanje mita.
