- U Sjevernoj Makedoniji izabrana nova vlada
Parlament Sjeverne Makedonije je 23. juna izglasao novu vladu koju će predvoditi premijer Hristijan Mickoski, lider VMRO-DPMNE koja je pobijedila na izborima.
Mickoski je naglasio da će Vlada nastaviti da podržava evropske integracije i da će raditi na usklađivanju politika sa evropskim standardima, zalažući se za pomicanje procesa evropskih integracija naprijed.
“Nastavljamo da radimo zajedno sa našim evropskim partnerima i zajedno ćemo usaglasiti zajedničku vanjsku politiku sa EU. Podrška Ukrajini u samoodbrani i zaštiti njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta će se nastaviti“, naglasio je on.
Prilikom polaganja zakletve, lider VMRO-DPMNE upotrijebio je ustavni naziv zemlje – Republika Sjeverna Makedonija. “Sramotni pridjev ću izgovoriti prilikom zakletve jer me podsjeća na sramotu koju ste donijeli mojoj domovini, mojoj porodici, mojim nerođenim unucima. Činiću sve što mogu dok sam živ da ispravim ovu nepravdu. Nažalost, u ovom trenutku sam nemoćan. U ovom trenutku ću morati da kapituliram kao čovjek pred vama i da to kažem”, rekao je Mickoski u parlamentu.
Takođe je najavio da neće dozvoliti kompromise koje traži Sofija od Skoplja (posebno da se Bugari priznaju kao državotvorni narod u Ustavu Sjeverne Makedonije). “Ovakav bugarski diktat u takvim okolnostima dok sam ja premijer neće proći i neće biti ustavnih promjena”, naglasio je Mickoski.
S obzirom na poziciju nove makedonske vlade, može se očekivati da Bugarska i dalje blokira evropske integracije Sjeverne Makedonije.
- Srbija oružjem opskrbljuje Ukrajinu preko trećih zemalja
Procjene Financial Times-a pokazuju da je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, srpski izvoz municije, koja je u Ukrajinu ušla preko trećih strana, iznosio oko 800 miliona eura.
“Da, mi izvozimo našu municiju. Ne možemo izvoziti ni u Ukrajinu ni u Rusiju… ali smo imali mnogo ugovora sa Amerikancima, Špancima, Česima, drugima. Šta oni s tim rade na kraju je njihov posao”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za FT. Vučić je istovremeno istakao da Srbija nije stala ni na jednu stranu u ratu između Rusije i Ukrajine, a prodaja municije je “deo našeg ekonomskog preporoda”.
Ruski i srpski prokremljanski stručnjaci nazvali su publikaciju FT-a “provokacijom”, čija je svrha stvaranje nepovjerenja između Moskve i Beograda, izazivanje napetosti u bilateralnim odnosima.
Zvanični Kremlj nije oštro reagovao na tekst FT, upozoravajući da će Rusija ispitati podatke o isporuci oružja Beograda Kijevu. Ovo je 24. juna izjavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
- Vučić predviđa zaoštravanje geopolitičke krize u narednim mesecima
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da svijet živi u vremenu najveće geopolitičke krize od Drugog svjetskog rata i da će situacija eskalirati u narednim mjesecima.
“Očekujem da će situacija eskalirati u narednim mjesecima i da ćemo se suočiti sa veoma ozbiljnim posljedicama, govorim o Evropi i svijetu”, rekao je Vučić obraćajući se javnosti 24. juna uveče. Konkretno, očekuje velike poremećaje na tržištima – od energenata do hrane, ne samo u Srbiji, već i u cijelom svijetu. Ali moramo biti čvrsto riješeni da svoj posao radimo na najbolji mogući način, da sačuvamo mir, da obezbjedimo ekonomski rast“, dodao je predsjednik Srbije.
Kako je naveo, Srbija je u prvom kvartalu imala najveću stopu rasta u Evropi od 4,7 odsto.
Vučić je tokom obraćanja govorio o nekoliko ekonomskih projekata, posebno o proizvodnji novog modela automobila u kragujevačkoj fabrici zajedno sa jednom italijanskom kompanijom, o planovima za eksploataciju litijuma, o mogućnosti izgradnje malih modularnih nuklearnih reaktora i pripremama za Svjetsku izložbu EXPO – 2027, koja će se održati u Beogradu. Prema njegovom mišljenju, EXPO je ključni događaj i prekretnica za razvoj Srbije.
***
Očigledno je da predjsednik Srbije, imajući u vidu globalne preokrete i izazove u životu zvaničnog Beograda, pokušava da pažnju ljudi usmjeri na povoljniju temu ekonomskog rasta.
- Velike vrućine uslovile nestanak struje na Zapadnom Balkanu
Višesatni nestanak struje pogodio je Crnu Goru, dio Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju 21. juna jer je toplota preopteretila regionalni sistem prenosa električne energije.
Višesatni nestanak struje pogodio je Crnu Goru, dio Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju 21. juna jer je toplota preopteretila regionalni sistem prenosa električne energije.
U Crnoj Gori prijavljen je požar na visokonaponskom dalekovodu u udaljenom području u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. Nije poznato da li je to moglo uzrokovati kvar sistema. Kvar se dogodio na interkonektoru između Albanije i Grčke, što je možda bio razlog domino efekta u elektroenergetskim sistemima regiona.
Dan nakon nestanka struje nastavljeno je snabdijevanje energijom u sve četiri zemlje, ali jedna termoelektrana u Bosni i Hercegovini i dalje ne radi.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike Crne Gore, do nestanka struje je došlo zbog naglog povećanja potrošnje električne energije usljed visokih temperatura, što je dovelo so preopterećenja samog sistema.
- Sud Crne Gore će ponovo razmatrati slučaj “državni udar”.
Iz kabineta specijalnog tužioca Crne Gore zapravo su potvrdili prethodnu prvostepenu presudu i predložili Sudu da se organizatorima državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine izreknu različite zatvorske kazne.
Sud Crne Gore je već donio odluku o slučaju “državni udar” kojom je potvrđena tadašnja optužnica Specijalnog tužilaštva.
Crnogorski sud 2019. proglasio je dvojicu Rusa (agente ruskih specijalnih službi), Srbe i Crnogorce krivima za pokušaj stvaranja zločinačke organizacije, pokušaj rušenja vlasti i proglašenja pobjede proruskog Demokratskog fronta na parlamentarnim izborima 2016. kako bi se spriječio ulazak Crne Gore u NATO. Na dan izbora 16. oktobra 2016. godine, napadači su planirali da nasilno zauzmu crnogorski parlament, kao i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Apelacioni sud Crne Gore je 2021. godine ukinuo prvostepenu presudu zbog “bitnih povreda krivičnog postupka”. Presuda je donesena nakon promjene vlasti u zemlji i ulaska u vladinu koaliciju predstavnika Demokratskog fronta, uključenih u slučaj državni udar.
U ažuriranoj optužnici Tužilaštva izmijenjene su neke formulacije, ali je pravna kvalifikacija krivičnih djela ostala nepromijenjena.
Sud će novu presudu izreći 12. jula.
Među optuženima je i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je 2016. godine bio jedan od lidera Demokratskog fronta.
- Sud Kosova donio presudu u slučaju napada na KFOR prošlog maja
Sud u Prištini osudio je Srbina Nenada Orlovića na 15 mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 12.000 eura, proglasivši ga krivim za napad na mirovne snage Kosovskih snaga (NATO KFOR). Sudska presuda je odmah stupila na snagu jer je bila rezultat sporazuma o priznanju krivice.
Napad lokalnih Srba na pripadnike KFOR-a dogodio se u maju prošle godine na sjeveru Kosova, u Zvečanu. Usljed sukoba, oko 93 mirovnjaka NATO-a teško su povrijeđena.
Do napada na KFOR došlo je nakon što je kosovska policija pomogla novim albanskim gradonačelnicima da uđu u opštinske zgrade, čemu se usprotivilo lokalno srpsko stanovništvo koje nije priznalo rezultate lokalnih izbora, bojkotujući ih.
Godinu dana kasnije, misija NATO-a na Kosovu apelovala je da se privedu pravdi odgovorni za napad na KFOR tokom protesta u Zvečanu. Rukovodstvo NATO-a je više puta podsjećalo na potrebu kažnjavanja napadača.
