- EU obustavila isplate Srbiji u okviru Plana rasta zbog kontroverznih zakona o pravosuđu
Europska unija obustavila je finansijske tranše za Srbiju u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ovo je izjavila europska komesarka za proširenje Marta Kos. Razlog za ovaj korak bio je nazadovanje u srpskom pravosudnom sistemu zbog usvajanja paketa normativnih akata početkom godine, poznatih kao „Mrdićevi zakoni“.
U januaru je Srbija usvojila reformu pravosuđa koja je izazvala oštre kritike unutar zemlje i na međunarodnom nivou. Ove promjene daju predsjednicima sudova znatno veća ovlaštenja nad redovnim sudijama i efektivno ukidaju garancije nezavisnosti tužilaca. Kritičari napominju da su „Mrdićevi zakoni“ usvojeni upravo u vrijeme kada su u toku bile istrage o korupciji visokog profila protiv visokih vladinih zvaničnika i vladajuće stranke, što može ukazivati na pokušaj političke kontrole nad istragama.
Savjetodavno tijelo Vijeća Europe – Venecijanska komisija – objavila je mišljenje u kojem je jasno ukazala na nedostatke reforme. Glavne zabrinutosti stručnjaka: reforma je provedena brzopleto, bez odgovarajuće demokratske diskusije; usvojeni zakoni stvaraju rizike za nezavisnost pravosuđa. Komisija je dala paket preporuka za otklanjanje ovih nedostataka, čija je primjena sada obavezan uslov za dobijanje novca od EU.
„Trenutno smo obustavili sva plaćanja u okviru Plana rasta jer je pravosudni sistem nazadovao. Dok se to ne riješi, Srbija neće moći da dobije europsku finansijsku podršku“, naglasila je Marta Kos.
Iz sredstava Plana rasta, Srbija ima pravo na ukupan iznos od 1,588 milijardi eura za period između 2024. i 2027. godine.
Iako srbijanski zvaničnici naglašavaju da nije donesena zvanična odluka o zamrzavanju sredstava iz Plana rasta Europske unije, istovremeno potvrđuju da Europska komisija čeka primjenu preporuka Venecijanske komisije u vezi sa kontroverznim pravosudnim zakonima. Prema riječima komesarke Marte Kos, dok se situacija u pravosudnom sistemu ne „popravi“, neće biti daljih plaćanja Srbiji.
Kako je 2. maja izjavio ministar za europske integracije Nemanja Starović, Srbija je u julu 2025. godine podnijela zahtjev za isplatu druge tranše iz Plana rasta, ali odluka o ovom zahtjevu još uvijek čeka razmatranje Europske komisije. Prema ministrovim riječima, razlog su upravo pravosudni zakoni. Starović je naglasio da će preporuke Venecijanske komisije u vezi s paketom pravosudnih zakona biti „u potpunosti provedene“, te da će to pitanje parlament razmatrati do kraja maja. „Intenzivno radimo na tome, formirana je radna grupa, a tokom maja će sve preporuke Venecijanske komisije biti u potpunosti provedene.“
- Vanredni parlamentarni izbori na Kosovu zakazani za 7. juni
Vršiteljica dužnosti predsjednika Kosova Albulena Hadžiju zakazala je vanredne parlamentarne izbore za 7. juni. Ovo će već biti treći parlamentarni izbori na Kosovu u posljednjih godinu i po dana.
Odluka o raspisivanju izbora donesena je nakon raspuštanja parlamenta jer poslanici nisu mogli izabrati predsjednika u roku predviđenom Ustavom (do 29. aprila).
Sjednice su sazivane četiri puta, do ponoći 28. aprila, ali nijednom u sali nije bilo 80 poslanika, koliko je neophodno za osiguranje kvoruma. Opozicione stranke – Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova i Alijansa za budućnost Kosova, kao i „Srpska lista“, odbile su da učestvuju u glasanju.
Premijer Albin Kurti optužio je opozicione stranke da bojkotuju sjednice o izboru predsjednika s ciljem namjernog blokiranja rada institucija, nazivajući takve postupke „neetičnim i antiinstitucionalnim“.
S druge strane, predstavnici opozicionih stranaka tokom cijelog procesa tvrdili su da je proces izbora predsjednika Kosova proveden „jednostrano i uz očigledno kršenje Ustava Kosova“.
Prema procjenama Ministarstva finansija, prijevremeni izbori će dovesti do značajnih finansijskih gubitaka. Pored 10 miliona eura koliko će koštati organizacija izbora, biće mnogo većih gubitaka zbog nemogućnosti parlamenta da odobri reforme predviđene Planom rasta EU. Dakle, Kosovo neće moći dobiti 882 miliona eura od EU predviđenih Planom.
- Energetska pitanja su u fokusu samita Inicijative Tri mora
Godišnji samit Inicijative Tri mora (3SI) održan je 28. i 29. aprila u Dubrovniku. Forumu je prisustvovalo 1.500 učesnika iz više od 40 zemalja.
Inicijativa 3SI, koju su prije deset godina pokrenule Hrvatska i Poljska, ujedinjuje 13 država članica EU koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. Inicijativa dobija podršku međunarodnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan i Italiju.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki izjavio je na konferenciji da je regija Tri mora jedna od najbrže rastućih u svijetu. „Ovo je tržište koje godišnje generira ukupno dvije milijarde eura, što je gotovo 20% BDP-a Europske unije. Zajedno – svih 13 zemalja – čine sedmu najveću ekonomiju na svijetu“, rekao je tokom zajedničke konferencije za novinare s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Slovačke Peterom Pelegrinijem.
Premijer Plenković ocijenio je rezultate samita kao uspješne, napominjući da je na marginama događaja potpisano devet sporazuma. Najvažniji je, rekao je, sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda „Južni interkonektor“, koji će povezati plinsku infrastrukturu dvije zemlje.
Dokument su potpisali premijer Plenković i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Projekt omogućava Bosni i Hercegovini pristup LNG terminalu na hrvatskom otoku Krku i očekuje se da će postati ključni element diverzifikacije snabdijevanja plinom za zemlju, koja je od 1979. godine u potpunosti ovisna o ruskom uvozu.
Na ceremoniji potpisivanja u Dubrovniku prisustvovao je i američki ministar energetike Kris Rajt. Američka kompanija AAFS Infrastrakčer end Enerdži, za koju se vjeruje da je povezana s timom Donalda Trampa, treba osigurati finansiranje projekta i postati operater dijela plinovoda koji će prolaziti kroz teritoriju BiH.
Tokom samita, vlada SAD-a i američke kompanije najavile su milijarde dolara novih američkih investicija u Hrvatsku i regiju. Kako je navedeno, ovo će ojačati energetsku sigurnost, proširiti digitalnu infrastrukturu i otvoriti nove mogućnosti za američke kompanije.
Najveći od planiranih projekata je američka investicija u centar za obradu podataka sljedeće generacije (projekt Panteon) vrijedna više od 50 milijardi dolara, za koju se očekuje da će Hrvatsku dovesti na vodeće pozicije u digitalnoj infrastrukturi u regiji Tri mora.
„Predsjednik Tramp pokreće novu eru saradnje za Centralnu i Istočnu Europu. Ova partnerstva se zasnivaju na našoj međusobnoj podršci agendi povećanja snabdijevanja energijom, stvaranja više radnih mjesta, širih mogućnosti i većih investicija – sve to potvrđuju sporazumi vrijedni više milijardi dolara koji su danas potpisani“, naglasio je ministar Rajt.
- Albanija sa SAD-om i Grčkom potpisala sporazum o snabdijevanju tečnim prirodnim gasom vrijedan 6 milijardi dolara
Albanija je 28. aprila potpisala dugoročni energetski sporazum vrijedan 6 milijardi dolara sa Sjedinjenim Američkim Državama i Grčkom, koji predviđa snabdijevanje američkim tečnim prirodnim gasom (LNG) i stvaranje velikog regionalnog energetskog čvorišta u Valoni. Potpisivanje se održalo 28. aprila u prisustvu premijera Edija Rame i američke ambasadorice u Grčkoj Kimberli Gilfojl, koja je stigla u Tiranu posebno zbog ovog događaja.
Sporazum su zaključile državna kompanija Albgaz, američki Venture Global LNG i grčki Aktor LNG USA.
Potpisani sporazum predviđa stvaranje kompletnog infrastrukturnog kompleksa za prijem i regasifikaciju LNG-a u Valoni, modernizaciju postojeće termoelektrane i izgradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta. Također će se izgraditi gasovod Fier–Vlora, koji će povezati novi terminal sa nacionalnom i regionalnom mrežom za prenos gasa.
Prema navodima albanske vlade, ugovor je sklopljen na 20 godina i mogao bi pretvoriti Vloru u strateški energetski centar Zapadnog Balkana, omogućavajući pristup američkom LNG-u na tržišta jugoistočne i centralne Europe.
Premijer Edi Rama izjavio je da je partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama „posebno snažno zbog svoje sveobuhvatne prirode, koja kombinuje dugoročnu sigurnost snabdijevanja, razvoj kritične infrastrukture, stručnost privatnog sektora i zajedničku geopolitičku posvećenost energetskoj otpornosti“.
Ambasadorka Gilfojl je naglasila da sporazum „unapređuje energetsku agendu predsjednika Donalda Trampa“ i „jača energetsku i nacionalnu sigurnost regije“.
