- EU je obustavila isplate Srbiji u okviru Plana rasta zbog kontroverznih zakona o pravosuđu
Europska unija obustavila je financijske tranše za Srbiju u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Izjavila je to europska povjerenica za proširenje Marta Kos. Razlog za ovaj korak bio je nazadovanje u srpskom pravosudnom sustavu zbog donošenja paketa normativnih akata početkom godine, poznatih kao „Mrdićevi zakoni“.
U siječnju je Srbija usvojila reformu pravosuđa koja je izazvala oštre kritike i unutar zemlje i na međunarodnoj razini. Ove promjene daju predsjednicima sudova znatno veće ovlasti nad redovnim sucima i efektivno ukidaju jamstva neovisnosti tužitelja. Kritičari napominju da su „Mrdićevi zakoni“ usvojeni upravo u vrijeme kada su bile u tijeku istrage korupcije visokog profila protiv visokih vladinih dužnosnika i vladajuće stranke, što može ukazivati na pokušaj političke kontrole nad istragama.
Savjetodavno tijelo Vijeća Europe – Venecijanska komisija – objavila je mišljenje u kojem je jasno istaknula nedostatke reforme. Glavne zabrinutosti stručnjaka: reforma je provedena brzopleto, bez odgovarajuće demokratske rasprave; usvojeni zakoni stvaraju rizike za neovisnost pravosuđa. Komisija je dala paket preporuka za uklanjanje tih nedostataka, čija je provedba sada obvezni uvjet za primanje novca od EU.
„Trenutno smo obustavili sva plaćanja u okviru Plana rasta jer je pravosudni sustav nazadovao. Dok se to ne riješi, Srbija neće moći primati europsku financijsku potporu“, naglasila je Marta Kos.
Iz sredstava Plana rasta, Srbija ima pravo na ukupan iznos od 1,588 milijardi eura za razdoblje između 2024. i 2027. godine.
Iako srbijanski dužnosnici naglašavaju da nije donesena službena odluka o zamrzavanju sredstava iz Plana rasta Europske unije, istovremeno potvrđuju da Europska komisija čeka provedbu preporuka Venecijanske komisije u vezi s kontroverznim pravosudnim zakonima. Prema riječima povjerenice Marte Kos, dok se situacija u pravosudnom sustavu ne „popravi“, neće biti daljnjih plaćanja Srbiji.
Kako je 2. svibnja izjavio ministar europskih integracija Nemanja Starović, Srbija je u srpnju 2025. podnijela zahtjev za isplatu druge tranše iz Plana rasta, ali odluka o tom zahtjevu još uvijek čeka razmatranje Europske komisije. Prema riječima ministra, razlog su upravo pravosudni zakoni. Starović je naglasio da će preporuke Venecijanske komisije u vezi s paketom pravosudnih zakona biti „u potpunosti provedene“, te da će to pitanje parlament razmatrati do kraja svibnja. „Intenzivno radimo na tome, formirana je radna skupina, a tijekom svibnja sve preporuke Venecijanske komisije bit će u potpunosti provedene.“
- Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu zakazani za 7. lipanj
Vršiteljica dužnosti predsjednika Kosova Albulena Haxhiu raspisala je prijevremene parlamentarne izbore za 7. lipanj. To će biti čak treći parlamentarni izbori na Kosovu u posljednjih godinu i pol.
Odluka o raspisivanju izbora donesena je nakon raspuštanja parlamenta jer zastupnici nisu mogli izabrati predsjednika u roku propisanom Ustavom (do 29. travnja).
Sjednice su sazivane četiri puta, do ponoći 28. travnja, ali niti jednom u dvorani nije bilo 80 zastupnika koliko je potrebno za kvorum. Oporbene stranke — Demokratska partija Kosova (PDK — Partia Demokratike e Kosovës), Demokratski savez Kosova (LDK — Lidhja Demokratike e Kosovës) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK — Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës), kao i „Srpska lista” odbile su sudjelovati u glasovanju.
Premijer Albin Kurti optužio je oporbene stranke za bojkotiranje sjednica o izboru predsjednika s ciljem namjernog blokiranja rada institucija, nazivajući takve postupke „neetičnim i antiinstitucionalnim“.
S druge strane, predstavnici oporbenih stranaka tijekom cijelog procesa tvrdili su da je proces izbora predsjednika Kosova proveden „jednostrano i uz očito kršenje Ustava Kosova“.
Prema procjenama Ministarstva financija, prijevremeni izbori dovest će do značajnih financijskih gubitaka. Osim 10 milijuna eura koliko će koštati organizacija izbora, bit će puno veći gubici zbog nemogućnosti parlamenta da odobri reforme predviđene Planom rasta EU. Dakle, Kosovo neće moći dobiti 882 milijuna eura od EU predviđenih Planom.
- Energetska pitanja u fokusu summita Inicijative triju mora
Godišnji summit Inicijative triju mora (3SI) održan je 28. i 29. travnja u Dubrovniku. Forumu je prisustvovalo 1500 sudionika iz više od 40 zemalja.
Inicijativa 3SI, koju su prije deset godina pokrenule Hrvatska i Poljska, ujedinjuje 13 država članica EU smještenih između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. Inicijativa dobiva podršku međunarodnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan i Italiju.
Poljski predsjednik Karol Nawrocki izjavio je na konferenciji da je regija Tri mora jedna od najbrže rastućih na svijetu. „Ovo je tržište koje godišnje generira ukupno 2 bilijuna eura, što je gotovo 20% BDP-a Europske unije. Zajedno – svih 13 zemalja – čine sedmo najveće gospodarstvo na svijetu“, rekao je tijekom zajedničke konferencije za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Slovačke Peterom Pellegrinijem.
Premijer Plenković ocijenio je rezultate summita uspješnima, napominjući da je na marginama događaja potpisano devet sporazuma. Najvažniji je, rekao je, sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda „Južni interkonektor“, koji će povezati plinsku infrastrukturu dviju zemalja.
Dokument su potpisali premijer Plenković i predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Projekt omogućuje Bosni i Hercegovini pristup LNG terminalu na hrvatskom otoku Krku i očekuje se da će postati ključni element diverzifikacije opskrbe plinom za zemlju, koja je od 1979. godine u potpunosti ovisna o ruskom uvozu.
Na svečanosti potpisivanja u Dubrovniku bio je prisutan američki ministar energetike Chris Wright. Američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, za koju se vjeruje da je povezana s timom Donalda Trumpa, trebala bi osigurati financiranje projekta i postati operater dijela plinovoda koji će prolaziti kroz teritorij BiH.
Tijekom summita, američka vlada i američke tvrtke najavile su milijarde dolara novih američkih ulaganja u Hrvatsku i regiju. Kako je navedeno, to će ojačati energetsku sigurnost, proširiti digitalnu infrastrukturu i otvoriti nove mogućnosti za američke tvrtke.
Najveći od planiranih projekata je američko ulaganje u centar za obradu podataka sljedeće generacije (projekt Pantheon) vrijedno više od 50 milijardi dolara, za koje se očekuje da će Hrvatsku dovesti na vodeće pozicije u digitalnoj infrastrukturi u regiji Triju mora.
„Predsjednik Trump pokreće novo doba suradnje za srednju i istočnu Europu. Ova partnerstva temelje se na našoj međusobnoj podršci agendi povećanja opskrbe energijom, stvaranja više radnih mjesta, širih mogućnosti i većih ulaganja – sve to potvrđuju sporazumi vrijedni više milijardi dolara koji su danas potpisani“, naglasio je ministar Wright.
- Albanija sa SAD i Grčkom potpisala sporazum o opskrbi LNG-om vrijedan 6 milijardi dolara
Albanija je 28. travnja potpisala dugoročni energetski sporazum vrijedan 6 milijardi dolara sa Sjedinjenim Američkim Državama i Grčkom, koji predviđa opskrbu američkim ukapljenim prirodnim plinom (LNG) i stvaranje velikog regionalnog energetskog čvorišta u Vlori. Potpisivanje se održalo 28. travnja u prisutnosti premijera Edija Rame i američke veleposlanice u Grčkoj Kimberly Guilfoyle, koji su u Tiranu stigli posebno za taj događaj.
Sporazum su sklopili državna tvrtka Albgaz, američki Venture Global LNG i grčki Aktor LNG USA.
Potpisani sporazum predviđa stvaranje cjelovitog infrastrukturnog kompleksa za prihvat i ponovno uplinjavanje LNG-a u Vlori, modernizaciju postojeće termoelektrane i izgradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta. Izgradit će se i plinovod Fier–Vlora koji će novi terminal povezati s nacionalnom i regionalnom mrežom za prijenos plina.
Prema albanskoj vladi, ugovor je sklopljen na 20 godina i mogao bi Vloru pretvoriti u strateško energetsko središte Zapadnog Balkana, pružajući pristup američkom LNG-u za tržišta jugoistočne i srednje Europe.
Premijer Edi Rama izjavio je da je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama „posebno snažno zbog svoje sveobuhvatne prirode, koja kombinira dugoročnu sigurnost opskrbe, razvoj kritične infrastrukture, stručnost privatnog sektora i zajedničku geopolitičku predanost energetskoj otpornosti“.
Veleposlanica Guilfoyle naglasila je da sporazum „unapređuje energetsku agendu predsjednika Donalda Trumpa“ i „jača energetsku i nacionalnu sigurnost regije“.
