- U Kijevu održan samit Ukrajina – Jugoistočna Europa
Samitu su prisustvovali predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednici Albanije, Moldavije, Rumunije, Srbije i Grčke (online), premijeri Slovenije i Hrvatske, prvi zamjenik predsjednika vlade i ministar za europska pitanja Sjeverne Makedonije, zamjenik predsjednika vlade za vanjske i europske poslove Crne Gore te ministar vanjskih poslova Bugarske.
Usvojena je Kijevska deklaracija, u kojoj su učesnici samita, između ostalog:
- naglasili da „ne može biti trajnog mira, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u Europi bez suverene i nezavisne Ukrajine”, te potvrdili svoju „nepokolebljivu posvećenost pružanju sveobuhvatne podrške Ukrajini”;
- potvrdili svoju „osudu nezakonite, ničim izazvane i ničim opravdane oružane agresije Rusije na Ukrajinu” i pozvali Rusiju da „odmah okonča ovaj rat”;
- osudili „pojačane redovne masovne napade Rusije na Kijev i druge regije Ukrajine, što predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava”;
- potvrdili „nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, uključujući njeno teritorijalno more”;
- podržali „međunarodna zalaganja za osiguravanje odgovornosti za zločine počinjene protiv Ukrajine, uključujući putem Specijalnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine”;
- pozvali „na dalje jačanje sankcijskog pritiska na Rusku Federaciju”;
- potvrdili „spremnost da aktivno doprinesu oporavku i obnovi Ukrajine”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je jedini od prisutnih na sastanku u Kijevu koji nije potpisao Deklaraciju. Nije objasnio svoju odluku, već je novinarima nakon završetka samita predložio da sami pogledaju tekst, nakon čega, kako je nagovijestio, njegova objašnjenja više neće biti potrebna. Kako su primijetili posmatrači, riječ je o nespremnosti Beograda da pogorša odnose s Moskvom i stavi potpis na dokument koji direktno osuđuje rusku agresiju, zahtijeva da se Rusija pozove na odgovornost za kršenja međunarodnog prava i poziva na jačanje sankcija protiv Ruske Federacije.
Deklaracija također ne sadrži potpise predstavnika Bosne i Hercegovine i Kosova, jer oni nisu učestvovali na samitu. Zvanična objašnjenja nisu objavljena, ali je vjerovatno da u BiH nije postignuta konsenzualna odluka o učešću na sastanku u Kijevu, dok predstavnike Prištine nije pozvala ukrajinska strana zbog toga što Kijev ne priznaje Kosovo.
Samit Ukrajina – Jugoistočna Europa, pokrenut 2023. godine radi podrške Ukrajini i zajedničkog suprotstavljanja posljedicama ruske agresije, održan je već peti put. Prethodni sastanci održani su u Atini, Tirani, Dubrovniku i Odesi. Sljedeći samit bit će održan u Sloveniji 2027. godine.
- Pokrenut strateški dijalog između SAD-a i Srbije
Prvi Strateški dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije 17. jula u Vašingtonu predvodili su američki državni sekretar Marko Rubio i ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić. Sastanak je održan u trenutku kada Vašington i Beograd obilježavaju 145 godina diplomatskih odnosa.
Nakon sastanka objavljena je zajednička izjava dvije zemlje, u kojoj je naglašen zajednički cilj jačanja partnerstva i širenja bilateralne saradnje radi promicanja mira, sigurnosti i prosperiteta.
Objavljeno je potpisivanje bilateralnog Memoranduma o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti. Kao prvi projekt definisan u okviru Međuvladinog sporazuma o energetici, Srbija će nastaviti projekt hidroelektrane Đerdap III, poznata i pod nazivom Iron Gate 3.
Grupi Telekom Srbija bit će odobrena garancija za kredit u iznosu od 50 miliona američkih dolara od Izvozno-uvozne banke SAD-a za uvođenje 5G mreže u Srbiji uz korištenje provjerenih dobavljača, odnosno onih koji nisu kineski.
U sektoru sigurnosti Sjedinjene Američke Države i Srbija obavezale su se ubrzati tempo vojne saradnje, visoko ocijenivši dvadeset godina saradnje između Nacionalne garde Ohaja i Oružanih snaga Srbije. Osim toga, Beograd je podnio zahtjev za kupovinu proizvoda američke odbrambene industrije, što će doprinijeti povećanju operativne interoperabilnosti oružanih snaga dvije zemlje.
Navedeno je da će Stejt Department izdvojiti 1,5 miliona američkih dolara za nastavak saradnje u oblasti humanitarnog deminiranja.
U oblasti nauke i tehnologije Srbija je izrazila spremnost da potpiše Sporazume Artemis, skup principa za transparentno, sigurno i odgovorno civilno istraživanje i korištenje svemira, koji će omogućiti širenje miroljubive saradnje razmjenom znanja i naučnih podataka.
Sjedinjene Američke Države i Srbija također su potpisale Memorandum o razumijevanju o podjeli troškova za Fulbrajtov program. Beograd se obavezao da će godišnje uplaćivati 300.000 američkih dolara za podršku širenju ovog historijskog programa.
Srbija je, osim toga, najavila namjeru otvaranja novih konzulata u Majamiju i San Franciscu.
U Vašingtonu i Briselu početak Strateškog dijaloga ocijenjen je kao nova etapa u odnosima dvije zemlje.
Analitičari napominju da je razvoj srpsko-američkih odnosa za Beograd nastavak viševektorske politike, dok za Vašington intenziviranje odnosa sa Srbijom može upućivati na promjenu prioriteta politike prema Zapadnom Balkanu.
- Hrvatska blokirala zatvaranje crnogorskog poglavlja 14 u pregovorima s EU
Na međuvladinoj konferenciji u Briselu 14. jula Crna Gora zatvorila je dva nova pregovaračka poglavlja – 8 (Konkurencija) i 29 (Carinska unija). Treće poglavlje, koje je bilo tehnički spremno za zatvaranje – 14 (Transportna politika) – nije dobilo podršku zbog blokade Hrvatske.
Hrvatska je navela da, između ostalog, ima rezerve u pogledu kabotaže – prava stranih prevoznika da obavljaju unutrašnji prevoz u drugoj zemlji. Prema mišljenju hrvatske strane, crnogorske kompanije mogu ponuditi jeftinije usluge i preuzeti dio tržišta hrvatskim prevoznicima, što je postalo formalni povod za blokadu.
Drugi razlog blokade bio je spor oko avio-karata. Hrvatska smatra da njihov sadašnji izgled može oslabiti njenu poziciju u budućem određivanju granice s Crnom Gorom. Iako granice zona kontrole letenja nisu državne ni morske granice, Zagreb nastoji izbjeći mogućnost da te karte postanu argument Crne Gore u mogućem međunarodnom sporu oko granica.
Poznato je da je Hrvatska i ranije blokirala zatvaranje pojedinih poglavlja. U decembru 2025. Zagreb je blokirao zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku, iznijevši niz bilateralnih zahtjeva. Među njima su bile odštete bivšim zatvorenicima logora Morinj, promjena naziva bazena u Kotoru, povratak Hrvatskoj školskog jedrenjaka Jadran, koji sada koristi Crna Gora, te druga pitanja, uglavnom povezana s ratom u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990-ih.
- Albanija će izmijeniti zakonodavstvo koje je dozvoljavalo gradnju u zaštićenim područjima
Albanija će ukinuti kontroverzni Zakon o strateškim investicijama, dok će Zakon o zaštićenim područjima biti revidiran i prilagođen standardima Europske unije. To je albanski premijer Edi Rama izjavio tokom konferencije za medije u Briselu nakon Međuvladine konferencije Albanija – EU, na kojoj je Albanija prvi put zatvorila tri pregovaračka poglavlja.
Odluka albanskih vlasti o hitnoj reviziji ekološkog i investicionog zakonodavstva donesena je u ozračju vala masovnih protesta građana i kritika Europske unije. Povod krizi bio je veliki projekt izgradnje luksuznog odmarališta u zaštićenom prirodnom području, koji planira realizovati kompanija Džareda Kušnera, zeta Donalda Trampa. Kako bi se stvorili uslovi za realizaciju tog projekta, albanski parlament početkom 2024. usvojio je hitne izmjene zakona kojima je dozvoljena izgradnja hotela s pet zvjezdica u zaštićenim područjima.
U ozračju protesta u Albaniji Europski parlament usvojio je posebnu rezoluciju u kojoj je naglasio potrebu usklađivanja zakona o zaštiti prirode sa standardima EU-a.
U Tirani su uvažili zahtjeve EU-a. Kako je Edi Rama izjavio na konferenciji za medije u Briselu, zakon o strateškim investicijama „treba ukinuti”, a vlada trenutno „blisko sarađuje” s Europskom komisijom na izradi novog zakona. Istovremeno, zakon o zaštićenim područjima neće biti ukinut, nego će biti revidiran na osnovu europskih standarda. „Promijenit ćemo sve što im ne odgovara”, rekao je albanski premijer.
- Hrvatska pokreće izmjenu izbornog zakona Bosne i Hercegovine radi zaštite prava Hrvata u BiH
Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Inicijator je bila stranka Domovinski pokret (DP), koja je dio vladajuće koalicije, a završni tekst je rezultat kompromisa između koalicionih partnera, DP-a i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Glavni cilj dokumenta je zaštita ustavnih prava Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
Ključna tačka Rezolucije jeste poziv na stvaranje posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Kako naglašava hrvatska strana, sadašnji izborni sistem BiH omogućava brojnijem bošnjačkom stanovništvu Federacije BiH da sistematski bira predstavnika koji ne predstavlja interese Hrvata. Tako je Željko Komšić, formalno hrvatski predstavnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, četiri puta pobijedio na izborima zahvaljujući prvenstveno glasovima bošnjačkih birača.
Nekoliko dana nakon usvajanja Rezolucije predsjedavajući Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sastao se s predsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i liderom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Draganom Čovićem, koji je boravio u radnoj posjeti Hrvatskoj. Na sastanku je Jandroković naglasio: „Iznimno nam je važno da se snažno zalažemo za jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda te izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda na izborima koji će biti održani u oktobru 2026. godine”.
Čović je Hrvatskom saboru izrazio „veliku zahvalnost što je ova Rezolucija usvojena kako bi se jasno pokazalo koliko je poštovanje ravnopravnosti naroda važno za europski put Bosne i Hercegovine i njenu unutrašnju stabilnost”, izrazivši uvjerenje da i Bošnjaci razumiju da je to osnova stabilnosti zemlje.
Ipak, Rezolucija Hrvatskog sabora o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini izazvala je ogorčenje bošnjačkih političara.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović nazvao je odluku hrvatskog parlamenta „neprihvatljivim miješanjem Hrvatske u unutrašnje stvari suverene i nezavisne države”. Prema njegovim riječima, usvajanje takvih rezolucija krši principe međunarodnog prava i Povelju UN-a, a pitanja ustavnog i izbornog uređenja zemlje mogu se rješavati isključivo unutar institucija same BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da Hrvati u BiH „imaju više prava nego što im pripada prema zakonima” i da su taj status stekli na račun ograničavanja prava bošnjačkog naroda. Najavio je posebnu konferenciju u Sarajevu 5. augusta, koja treba biti sadržajan odgovor na tvrdnje hrvatske strane.
- Sud u Sjevernoj Makedoniji oslobodio Gruevskog i vratio imovinu VMRO-DPMNE-u
Osnovni krivični sud u Skoplju donio je oslobađajuće presude u visokoprofilnim krivičnim predmetima „Talir 1” i „Talir 2”.
Predmet „Talir 1” odnosio se na optužbe za sistematsko nezakonito finansiranje stranke VMRO-DPMNE u periodu od 2009. do 2015. godine u iznosu od oko 4,6 miliona eura. Prema navodima istrage, sredstva su uplaćivana na stranačke račune u ime fizičkih osoba koje često nisu ni znale za to. Ipak, sud je donio oslobađajuću presudu.
Predmet „Talir 2” odnosio se na ugovor između VMRO-DPMNE-a i građevinske kompanije Beton o izgradnji sjedišta stranke u Skoplju, takozvane „Bijele palate”. Prema novoj presudi, prethodna odluka o konfiskaciji zgrade u korist države ukinuta je, a svi zahtjevi prema VMRO-DPMNE-u u potpunosti su povučeni.
Osim toga, bivši premijer i bivši lider VMRO-DPMNE-a Nikola Gruevski oslobođen je u predmetu „Talir 2”. Ranije, u junu 2022. godine, sud prvog stepena u predmetu „Talir 2” osudio je Gruevskog na šest godina zatvora. Nova, oslobađajuća presuda posljedica je izmjena Krivičnog zakona usvojenih 2023. godine, još za vrijeme prethodne vlasti. Podsjećamo, Nikola Gruevski trenutno se nalazi u Mađarskoj, gdje je dobio politički azil još za vrijeme vlasti Viktora Orbána.
Premijer Sjeverne Makedonije i predsjednik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski pozdravio je donesene odluke, nazvavši predmete „Talir 1” i „Talir 2” izmišljenima i optuživši prethodnu vlast za političke progone. Prema njegovim riječima, sudska odluka u vezi s VMRO-DPMNE-om „presuda je koja odgovara pravdi i svim očekivanjima građana”. „Pravda je konačno pobijedila”, naglasio je.
Što se tiče oslobađanja Gruevskog, Mickoski je naveo da je takva odluka bila uslovljena zakonskim izmjenama donesenim za vrijeme prethodne vlasti, koju je vodio SDSM.
Sada opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) ocijenio je oslobađanje bivšeg premijera Nikole Gruevskog i ukidanje konfiskacije imovine VMRO-DPMNE-a kao još jedan dokaz da je pravosuđe pod političkom kontrolom. „Pravosuđe i tužilaštvo pod kontrolom Mickoskog spasili su Nikolu Gruevskog od odgovornosti za predmet ‘Talir 2’ i odmrznuli kriminalnu imovinu VMRO-a”, saopćili su iz SDSM-a.
Nezavisni analitičari istakli su da je oslobađanje bivšeg premijera Nikole Gruevskog optužbi za korupciju zabrinjavajući signal da u Sjevernoj Makedoniji političari koji zloupotrebljavaju vlast nikada neće biti pozvani na odgovornost.
