Godinama su Zapadne obavještajne službe i sigurnosni stručnjaci upozoravali na opasnost koju po Zapadni Balkan i Europu predstavljaju aktivnosti ruskih obavještajnih službi u Srbiji, kao i na prijetnju da ta zemlja postane „odskočna daska“ za ruske hibridne operacije u regionu i EU. Iako je očigledno da srpske vlasti sarađuju sa obavještajnim službama Zapada kako bi spriječile moguće incidente, prijetnja nije nestala. Najnoviji slučaj koji se odnosi na otkrivanje navodne umiješanosti građana Srbije u planirani čin sabotaže u Njemačkoj pokazuje da problem još nije riješen.
Hapšenja na granici
Početkom juna, srpska policija privela je dvojicu muškaraca na granici s Mađarskom koji su u ime ruskih obavještajnih službi navodno pripremali čin sabotaže u Njemačkoj. U prtljagu pritvorenika pronađena je opasna eksplozivna naprava. Nije poznato koja je konkretna meta u Njemačkoj mogla biti cilj sabotaže, iako postoje sumnje da se radilo o lokaciji povezanoj s proizvodnjom ili isporukom vojne opreme za Ukrajinu.
Informacije o sprječavanju terorističkog napada i hapšenju osumnjičenih bile su poznate njemačkom listu BILD, koji je o tome izvijestio 7. jula.
Prema riječima novinara, pritvoreni u Srbiji su takozvani „jednokratniagenti“, odnosno osobe koje je regrutovala obavještajna služba za izvršenje jednog zadatka, obično s vrlo ograničenim znanjem o operaciji u cjelini.
BILD je izvijestio da je operacija hapšenja agenata provedena na osnovu informacija koje su srpskim vlastima dostavile partnerske obavještajne službe, uključujući i njemačke.
Već sredinom juna, njemački savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint izjavio je da su sigurnosne službe spriječile pripreme za napad eksplozivnom napravom na objekat koji se nalazi u Njemačkoj. Prema njegovim riječima, vlasti su uspjele osujetiti plan stavljanjem pod nadzor osoba uključenih u pripremu napada. Njemački list Die Welt je 19. juna izvijestio da je osujećeni napad planiran u Bavarskoj. Sigurnosne službe su listu rekle da su ruske obavještajne službe bile uključene u pripremu sabotaže.
Radio Slobodna Europa (RFE/RL) izvijestio je 10. jula da je Viši sud u Subotici odredio pritvor dvjema osobama (B.D. i Đ.S.) koje su prethodno uhapšene zbog sumnje da su planirale sabotažu u Njemačkoj.
Uhapšenima se stavlja na teret neovlaštena proizvodnja, držanje i promet oružjem i eksplozivnim materijama te falsifikovanje isprava.
Osumnjičeni će ostati u pritvoru do 10. augusta.
Ništa nije objavljeno o porijeklu uhapšenih, iako, kako primjećuju srpski novinari, „ne bi bilo iznenađujuće da su u pitanju državljani Srbije“.
Svinjske glave i paravojni logori
Mediji podsjećaju da su ruske obavještajne službe i ranije koristile građane Srbije kao agente, uključujući takozvane „jednokratne agente“.
U septembru prošle godine, 11 osoba je uhapšeno u Smederevu, blizu Beograda, zbog sumnje da su se bavile ilegalnim aktivnostima u Njemačkoj i Francuskoj. Troje od jedanaest sklopilo je sporazum o priznanju krivice, dobivši kazne kućnog pritvora u rasponu od šest mjeseci do godinu i po dana. Slučajevi preostalih osam optuženih još su pod istragom.
Prema nalazima suda, grupa je izvela nekoliko akcija usmjerenih protiv jevrejskih i muslimanskih vjerskih zajednica s ciljem povećanja tenzija u Njemačkoj i Francuskoj. Tako je, od aprila do septembra 2025. godine, grupa polila zelenom bojom Muzej holokausta i tri sinagoge u Parizu, ostavila svinjske glave ispred devet džamija u gradu i okolnim predgrađima, te postavila plastične kosture u centru Berlina u blizini Spomenika ubijenim Jevrejima Europe. Kako je navedeno u nalazima suda, grupa je primala naređenja, upute i finansiranje od „struktura obavještajne službe Ruske Federacije“.
Još jedan primjer uključenosti građana Srbije u operacije koje su provodile ruske obavještajne službe bilo je uspostavljanje paravojnog kampa za obuku u blizini srpskog grada Loznice za moldavske i rumunske građane uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Moldaviji. Svrha obuke, koju su navodno proveli Rusi, bila je naučiti učesnike kako da se efikasno odupru moldavskoj policiji na dan izbora. Očekivalo se da će se organizovanjem nereda spriječiti dolazak proeuropske stranke na vlast u Moldaviji.
U septembru prošle godine, nekoliko dana prije izbora, u Moldaviji je uhapšeno više od 70 osoba koje su navodno u Srbiji prošle obuku za organizovanje nereda. Moldavska policija objavila je video koji, prema njihovom saopćenju, prikazuje paravojne kampove u Srbiji „organizovane od strane ruske obavještajne službe“.
Otprilike u isto vrijeme, u Srbiji su uhapšena dva srpska državljanina i optužena za organizovanje kampa za obuku građana Moldavije i Rumunije. Prema srpskim medijima, nakon ispitivanja u Tužilaštvu u Šapcu, pušteni su na slobodu, a slučaj je i dalje pod istragom.
Uprkos ponovljenim zahtjevima upućenim organima za provođenje zakona, novinari još uvijek nemaju dovoljno informacija o napredovanju ovih slučajeva, koji se tiču učešća srpskih državljana u ruskim hibridnim operacijama u Europi.
Poligon za ruske specijalne operacije
Nakon što je njemački list BILD objavio članak o pritvaranju dvojice osumnjičenih sabotera na mađarskoj granici, srpski novinari su istakli da se u Srbiji ništa ne bi znalo o hapšenju „ruskih agenata“ da nije bilo ove objave. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i druge državne institucije ostale su nijeme o slučaju, ne izdajući čak ni kratko saopćenje.
Opozicioni Pokret slobodnih građana izdao je 9. jula saopćenje u kojem zahtijeva da Ministarstvo unutrašnjih poslova, Bezbjednosno-obavještajna agencija (BIA) i Vlada Srbije dostave „hitno i sveobuhvatno objašnjenje povodom navoda njemačkog „Bilda“ da su početkom juna na srpsko-mađarskoj granici uhapšena dvojica osumnjičenih da djeluju kao ruski „jednokratni agenti“, kod kojih je pronađen eksploziv namijenjen mogućoj sabotaži u Nemačkoj“. „Neprihvatljivo je da građani Srbije o događaju ovakve težine saznaju tek mjesec dana kasnije iz njemačkih medija, dok institucije njihove države ćute“, naglasili su autori saopćenja.
Pokret slobodnih građana izrazio je „posebnu zabrinutost“ zbog „navoda tvrdnje da je akcija izvedena na osnovu informacija partnerskih, uključujući nemačke obaveštajne službe“. „Javnost mora da zna kada su osumnjičeni uhapšeni, koje institucije u Srbiji su učestvovale u akciji, da li je tužilaštvo obaviješteno, po kom osnovu se vodi postupak, da li se osumnjičeni nalaze u pritvoru i ko je odlučio da se o slučaju ne saopći ni osnovna informacija. Detalji aktivne istrage mogu biti povjerljivi, ali tajnost ne može poslužiti kao izgovor za političku i institucionalnu neodgovornost“, naglašavaju iz organizacije.
„Ako je državni vrh nedjeljama znao da su u Srbiji uhapšene osobe osumnjičene za veze sa ruskim službama i za pripremu sabotaže u članici Europske unije, Aleksandar Vučić, koji rukovodi Vijećem za nacionalnu sigurnost, mora lično objasniti zašto javnost nije obaviještena. Ovo nije samo pitanje jednog hapšenja, već posljedica dugogodišnjih političkih, sigurnosnih i propagandnih veza Vučićevog režima sa režimom Vladimira Putina, zbog kojih je Srbija postala pogodan prostor za djelovanje ruskih obavještajnih struktura prema regionu i Europi“, navodi se u saopćenju.
U saopćenju se dalje naglašava da je „upravo zato Pokret slobodnih građana pokrenuo inicijativu za ukidanje tzv. Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu“ (koji na Zapadu ima reputaciju „špijunskog gnijezda“). „Srbija ne smije stvarati institucionalnu osnovu za netransparentne strukture dok postoje ozbiljne sumnje u vezi s obimom ruskih obavještajnih i hibridnih aktivnosti u našoj zemlji. Najnoviji navodi samo dodatno pokazuju koliko je opasna politika koja Srbiju vezuje za Putinov režim“, naglasila je organizacija, dodajući da „takva politika ima cijenu“.
„Bliskost režima u Beogradu i Moskvi, saradnja naših službi i ruskih struktura, i odbijanje da se Srbija jasno uskladi sa vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije doprinijeli su njenoj rastućoj izolaciji. Poruke koje je vlada dobila iz Strazbura i Brisela kroz Rezoluciju Europskog parlamenta i neotvaranje Klastera 3 ne mogu se odvojiti od dugogodišnje politike balansiranja, kojom Vučić pred Europom govori o integracijama, a istovremeno čuva bliske veze sa režimom Vladimira Putina“, zaključuje se u saopćenju.
Prema Pokretu slobodnih građana, „Srbija mora jasno da se opredijeli za europski put“, koji „zahtijeva potpuno usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s politikom Europske unije, uključujući uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, odlučnu borbu protiv stranog malignog uticaja i punu saradnju s europskim sigurnosnim partnerima“. Kako su naglasili autori saopćenja, „građani Srbije zaslužuju državu koja štiti njihove interese, a ne državu koja šutnjom ostavlja prostora za sumnje da je postala poligon za tuđe geopolitičke operacije“.
Zaključci
Najnoviji izvještaji o pritvaranju osoba u Srbiji osumnjičenih za pripremu sabotaže u Njemačkoj potvrđuju da ruska hibridna aktivnost na Zapadnom Balkanu ostaje ozbiljan sigurnosni izazov ne samo za samu Srbiju i region, već i za Europu u cjelini. Istovremeno, nedostatak transparentnosti od strane srpskih vlasti ponovo pokreće pitanja i o efikasnosti državnih institucija zemlje i o prirodi sigurnosnog odnosa između Beograda i Moskve.
Iako je dobro poznato da Srbija kategorički odbija da uvede sankcije protiv Ruske Federacije, postupajući suprotno vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije i obavezama koje se očekuju od zemalja kandidata, ne može se isključiti mogućnost da „poseban odnos“ između srpskih i ruskih obavještajnih službi nije toliko vođen geopolitičkim razlozima koliko unutrašnjim političkim. Posljednjih godina, srpske vlasti su pokazale interes za održavanje bliskih odnosa s ruskim obavještajnim službama, prvenstveno kako bi se suprotstavile onome što opisuju kao „obojenu revoluciju“. Najjasniji primjer je izvještaj Federalne službe sigurnosti (FSB), na koji se srpsko rukovodstvo oslanjalo kako bi negiralo navode da je protiv demonstranata korišteno zvučno oružje. Ova atmosfera saradnje i povjerenja na najvišem nivou stvara uslove u kojima ruske obavještajne službe mogu djelovati u Srbiji sa znatnim stepenom udobnosti i postupati u skladu s tim.
Analitička grupa CWBS-a
