- Predsjednik Ukrajine posjetio Srbiju
Od 7. do 8. kolovoza predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski boravio je u svom prvom posjetu Srbiji, gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom Đurom Macutom.
Tijekom razgovora u Beogradu dvije su strane raspravljale o uspostavi zone slobodne trgovine između dviju zemalja. Odgovarajući sporazum mogao bi biti sklopljen do kraja 2026. godine.
Pitanja isporuke oružja ili streljiva Ukrajini, kao ni pokretanje zajedničke vojne proizvodnje, nisu razmatrana na sastancima. „Danas nismo razgovarali ni o kakvoj vojnoj suradnji“, rekao je predsjednik Srbije na završnoj konferenciji za novinare.
Među dogovorima postignutima u Beogradu je paket humanitarne potpore Srbije Ukrajini, osobito u zdravstvenom i energetskom sektoru. Vučić je rekao da je Srbija izdvojila znatnu pomoć u lijekovima i da planira podržati Ukrajinu opremom potrebnom energetskom sektoru uoči zime. Prema Zelenskome, Srbija će izdvojiti dva milijuna eura za potporu ukrajinskom energetskom sektoru.
Osim razvoja bilateralnih odnosa, posjet je imao i znatan geopolitički značaj. Beograd, kao što je poznato, održava bliske veze s Moskvom i odbija se pridružiti sankcijama koje je Europska unija uvela Rusiji. Istodobno je predsjednik Srbije više puta naglašavao potporu teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine te je posljednjih godina već dvaput boravio u Ukrajini na summitima „Ukrajina – Jugoistočna Europa“.
Na konferenciji za novinare predsjednik Srbije također je izrazio potporu teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine: „Podržavamo Povelju UN-a, rezolucije UN-a, a to znači teritorijalnu cjelovitost svih članica UN-a, što znači i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. …Nastavit ćemo voditi ovu načelnu politiku. Nema nikakvog ‘ali’ u ovom pitanju.“
Sa svoje strane, predsjednik Ukrajine podržao je teritorijalnu cjelovitost Srbije. Na konferenciji za novinare naglasio je da stav Ukrajine o „jednostrano proglašenoj neovisnosti Kosova ostaje nepromijenjen“. „Uvijek smo to naglašavali i politika Ukrajine nije se promijenila“, istaknuo je Zelenski.
- Albanski premijer pozvao na potporu Ukrajini unatoč stavu Kijeva o Kosovu
Izjava predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog tijekom posjeta Beogradu o nepriznavanju neovisnosti Kosova izazvala je snažan odjek u regiji. U Prištini i Tirani izraženo je neslaganje sa službenim stavom Kijeva o Kosovu, dok su državni dužnosnici, političari i stručnjaci istodobno izrazili potporu Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije.
Gradonačelnik Prištine Përparim Rama naložio je uklanjanje velikog transparenta s ukrajinskom zastavom s pročelja zgrade u središtu grada, koji je ondje bio postavljen u znak potpore Ukrajini od početka ruske invazije punog opsega. Izjavio je: „Naša empatija i solidarnost uvijek će biti uz narode koji se suočavaju s ratom, nasiljem i progonom. …Ali nijedna stvar i nijedna politika ne mogu se graditi na umanjivanju državnosti Kosova i žrtve njegova naroda!“, napisao je gradonačelnik Prištine na Facebooku.
Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca naglasio je da „Kosovo ostaje nepokolebljivo u svojoj potpori suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine“, dok „s poštovanjem, ali odlučno“ odbacuje „svako tumačenje Republike Kosovo kroz prizmu teritorijalne cjelovitosti Srbije“.
Ministarstvo za Europu i vanjske poslove Albanije objavilo je priopćenje u kojem je diplomatski izrazilo neslaganje s izjavama predsjednika Ukrajine u Beogradu o Kosovu te jasno poduprlo i neovisnost Kosova i suverenitet, neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i europsku budućnost Ukrajine.
Albanski premijer Edi Rama u objavi na mreži X oštro je kritizirao one koji su pozvali na prekid potpore Ukrajini zbog njezina stava o Kosovu. „Kakva sramota – izgubiti iz vida jednostavnu istinu: sloboda ne funkcionira po principu cashbacka“, napisao je. Po njegovu mišljenju, Ukrajina griješi u pitanju Kosova, ali njezino pravo da bude slobodna ostaje neupitno. „Ukrajina može griješiti – i da, griješi kada je riječ o Kosovu – ali njezino pravo da bude slobodna ostaje neupitno. Borba za to pravo znači borbu za Europu i za nas same“, naglasio je Edi Rama.
- KFOR optimizira svoju prisutnost na Kosovu
Nakon gotovo tri desetljeća prisutnost KFOR-a, međunarodnih snaga na Kosovu pod vodstvom NATO-a, počinje se smanjivati. Promjene su najavljene još početkom ljeta, kada je Savez najavio postupnu „optimizaciju“ prisutnosti KFOR-a na Kosovu.
KFOR je 10. kolovoza najavio postupni prijenos odgovornosti za sigurnost Kosovskoj policiji na dvjema lokacijama od golemog političkog i simboličkog značaja: u samostanu Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve i na glavnom mostu preko rijeke Ibar u Mitrovici, koji povezuje sjeverni dio grada, u kojem pretežno žive Srbi, s južnim dijelom, u kojem žive Albanci.
KFOR je naglasio da to ne znači da napušta Mitrovicu i sjeverno Kosovo. Međunarodne snage nastavit će održavati prisutnost s obje strane mosta i diljem sjevernog Kosova, zadržavajući spremnost odgovoriti na svako pogoršanje sigurnosne situacije.
Isti postupni pristup primjenjuje se i na osiguravanje samostana. KFOR je 10. kolovoza službeno potvrdio da je započeo postupno uključivanje pripadnika Kosovske policije u sigurnosnu strukturu oko samostana Visoki Dečani, naglasivši da će taj proces biti postupan i ovisiti o sigurnosnim uvjetima. „Ovaj proces bit će postupan i zasnovan na uvjetima te će se odvijati u bliskoj koordinaciji s nizom dionika, uključujući predstavnike Srpske pravoslavne crkve i institucija na Kosovu, kao i predstavnike Kosovske policije i Misije Europske unije za vladavinu prava na Kosovu – EULEX“, priopćio je KFOR.
„Srpska lista“, najveća srpska politička stranka na Kosovu, odlučno se usprotivila bilo kakvom smanjenju prisutnosti KFOR-a, naglasivši da Kosovska policija nije zaslužila povjerenje srpske zajednice te da prisutnost KFOR-a pruža važan osjećaj sigurnosti i stabilnosti.
Na inicijativu „Srpske liste“, 11. kolovoza održan je sastanak čelnika stranke sa zapovjednikom KFOR-a Özkanom Ulutaşem.
Özkan Ulutaş rekao je da je proces promjena u prisutnosti KFOR-a na glavnom mostu preko Ibra tek u početnoj fazi, ali da će i nakon njegova završetka KFOR zadržati „snažnu prisutnost“ u Sjevernoj Mitrovici i na sjeveru Kosova. Što se tiče samostana Visoki Dečani, naglasio je da će KFOR i dalje prvi reagirati na sigurnosne prijetnje.
Zapovjednik KFOR-a potvrdio je da je proces „optimizacije“ pokrenut zbog poboljšanja sigurnosne situacije na Kosovu, naglasivši da je riječ o postupnom procesu koji ovisi o uvjetima na terenu i koji se može poništiti ako razvoj događaja ugrozi trajnu sigurnost i regionalnu stabilnost.
- Vučićevi prijedlozi za promjenu toka rijeke Ibar kritizirani u Prištini i Tirani
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. kolovoza da srbijanske vlasti razmatraju mogućnost promjene toka rijeke Ibar, koja izvire u Crnoj Gori i teče kroz Srbiju i Kosovo.
Ibar napaja akumulaciju Gazivode/Ujman i sustav Ibar–Lepenac, koji su ključni za vodoopskrbu, energetiku, industriju i poljoprivredu Kosova.
Najnovija izjava predsjednika Srbije uslijedila je nakon rušenja gotovo dvadeset objekata u vlasništvu Srba na obali jezera Gazivode. Kosovske vlasti priopćile su da su privatne kuće i hotel bili izgrađeni bez dozvole.
Vučićeva ideja o promjeni toka rijeke uslijedila je kao odgovor na, kako navode u Beogradu, progon srpskog stanovništva na Kosovu. „Budući da se tako iživljavaju nad našim narodom, imamo različite razloge za promjenu toka Ibra, a onda ćemo vidjeti što će Albanci učiniti i kako će se ponašati“, izjavio je predsjednik Srbije. Rekao je da su već pozvani „stručnjaci, ljudi iz građevinskog sektora, inženjeri i drugi“ koji trebaju razmotriti pitanje i predložiti moguća rješenja.
Sljedećeg dana Vučić je ponovio svoju izjavu, dodavši da „razmatra pitanje vodnih putova na teritoriju Republike Srbije u skladu s domaćim zakonodavstvom“. „Imamo svoje interese i o njima vodimo računa“, rekao je.
Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu nazvala je Vučićevu ideju o Ibru „apsurdnom“, „prijetećom“ i „šovinističkom“.
Albanski premijer Edi Rama reagirao je na izjave iz Beograda, naglasivši: „Teritorij Republike Kosovo nije srbijanski teritorij, a prirodni resursi koji se ondje nalaze nisu resursi Republike Srbije.“ Osim toga, prema njegovim riječima, rijeka će nastaviti teći u skladu s geografijom, a ne folklorom, i upravo zbog takvih situacija postoji međunarodno vodno pravo.
