- Predsjednik Ukrajine posjetio Srbiju
Od 7. do 8. avgusta predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski boravio je u svojoj prvoj posjeti Srbiji, gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom Đurom Macutom.
Tokom razgovora u Beogradu dvije strane razgovarale su o uspostavljanju zone slobodne trgovine između dvije zemlje. Odgovarajući sporazum mogao bi biti zaključen do kraja 2026. godine.
Pitanja isporuke oružja ili municije Ukrajini, kao ni pokretanje zajedničke vojne proizvodnje, nijesu razmatrana na sastancima. „Danas nijesmo razgovarali ni o kakvoj vojnoj saradnji“, kazao je predsjednik Srbije na završnoj konferenciji za novinare.
Među dogovorima postignutim u Beogradu je paket humanitarne podrške Srbije Ukrajini, posebno u zdravstvenom i energetskom sektoru. Vučić je saopštio da je Srbija izdvojila značajnu pomoć u ljekovima i da planira podržati Ukrajinu opremom potrebnom energetskom sektoru pred zimu. Prema riječima Zelenskog, Srbija će izdvojiti dva miliona eura za podršku ukrajinskom energetskom sektoru.
Pored razvoja bilateralnih odnosa, posjeta je imala i značajan geopolitički značaj. Beograd, kao što je poznato, održava bliske veze s Moskvom i odbija da se pridruži sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji. Istovremeno je predsjednik Srbije više puta naglašavao podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine i posljednjih godina je već dva puta boravio u Ukrajini na samitima „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“.
Na konferenciji za novinare predsjednik Srbije takođe je izrazio podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine: „Podržavamo Povelju UN-a, rezolucije UN-a, a to znači teritorijalni integritet svih članica UN-a, što znači i teritorijalni integritet Ukrajine. …Nastavićemo ovu principijelnu politiku. Nema nikakvog ‘ali’ u ovom pitanju.“
Sa svoje strane, predsjednik Ukrajine podržao je teritorijalni integritet Srbije. Na konferenciji za novinare naglasio je da stav Ukrajine o „jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova ostaje nepromijenjen“. „Uvijek smo to naglašavali i politika Ukrajine se nije promijenila“, istakao je Zelenski.
- Premijer Albanije pozvao na podršku Ukrajini uprkos stavu Kijeva o Kosovu
Izjava predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog tokom posjete Beogradu o nepriznavanju nezavisnosti Kosova izazvala je snažan odjek u regionu. U Prištini i Tirani izraženo je neslaganje sa zvaničnim stavom Kijeva o Kosovu, dok su državni zvaničnici, političari i stručnjaci istovremeno izrazili podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Gradonačelnik Prištine Përparim Rama naložio je uklanjanje velikog transparenta s ukrajinskom zastavom s fasade zgrade u centru grada, koji je bio postavljen u znak podrške Ukrajini od početka ruske invazije punog obima. Izjavio je: „Naša empatija i solidarnost uvijek će biti uz narode koji se suočavaju s ratom, nasiljem i progonom. …Ali nijedna stvar i nijedna politika ne mogu se graditi na umanjivanju državnosti Kosova i žrtve njegovog naroda!“, napisao je gradonačelnik Prištine na Facebooku.
Ministar vanjskih poslova Kosova Glauk Konjufca naglasio je da „Kosovo ostaje nepokolebljivo u svojoj podršci suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine“, dok „s poštovanjem, ali odlučno“ odbacuje „svako tumačenje Republike Kosovo kroz prizmu teritorijalnog integriteta Srbije“.
Ministarstvo za Evropu i vanjske poslove Albanije objavilo je saopštenje u kojem je diplomatski izrazilo neslaganje s izjavama predsjednika Ukrajine u Beogradu o Kosovu i jasno podržalo i nezavisnost Kosova i suverenitet, nezavisnost, teritorijalni integritet i evropsku budućnost Ukrajine.
Premijer Albanije Edi Rama u objavi na mreži X oštro je kritikovao one koji su pozvali na prekid podrške Ukrajini zbog njenog stava o Kosovu. „Kakva sramota – izgubiti iz vida jednostavnu istinu: sloboda ne funkcioniše po principu cashbacka“, napisao je. Po njegovom mišljenju, Ukrajina griješi u pitanju Kosova, ali njeno pravo da bude slobodna ostaje neupitno. „Ukrajina može griješiti – i da, griješi kada je riječ o Kosovu – ali njeno pravo da bude slobodna ostaje neupitno. Borba za to pravo znači borbu za Evropu i za nas same“, naglasio je Edi Rama.
- KFOR optimizuje svoje prisustvo na Kosovu
Nakon gotovo tri decenije prisustvo KFOR-a, međunarodnih snaga na Kosovu pod vođstvom NATO-a, počinje da se smanjuje. Promjene su najavljene još početkom ljeta, kada je Alijansa najavila postepenu „optimizaciju“ prisustva KFOR-a na Kosovu.
KFOR je 10. avgusta najavio postepeni prenos odgovornosti za bezbjednost Kosovskoj policiji na dvije lokacije od ogromnog političkog i simboličkog značaja: u manastiru Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve i na glavnom mostu preko rijeke Ibar u Mitrovici, koji povezuje sjeverni dio grada, u kojem pretežno žive Srbi, s južnim dijelom, u kojem žive Albanci.
KFOR je naglasio da to ne znači da napušta Mitrovicu i sjeverno Kosovo. Međunarodne snage nastaviće da održavaju prisustvo s obje strane mosta i širom sjevernog Kosova, zadržavajući spremnost da odgovore na svako pogoršanje bezbjednosne situacije.
Isti postepeni pristup primjenjuje se i na bezbjednost manastira. KFOR je 10. avgusta zvanično potvrdio da je započeo postepeno uključivanje pripadnika Kosovske policije u bezbjednosnu strukturu oko manastira Visoki Dečani, naglasivši da će taj proces biti postepen i zavisiti od bezbjednosnih uslova. „Ovaj proces biće postepen i zasnovan na uslovima, a odvijaće se u bliskoj koordinaciji s nizom aktera, uključujući predstavnike Srpske pravoslavne crkve i institucija na Kosovu, kao i predstavnike Kosovske policije i Misije Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu – EULEX“, saopštio je KFOR.
„Srpska lista“, najveća srpska politička partija na Kosovu, odlučno se usprotivila bilo kakvom smanjenju prisustva KFOR-a, naglasivši da Kosovska policija nije stekla povjerenje srpske zajednice i da prisustvo KFOR-a pruža važan osjećaj bezbjednosti i stabilnosti.
Na inicijativu „Srpske liste“, 11. avgusta održan je sastanak lidera partije s komandantom KFOR-a Özkanom Ulutaşem.
Özkan Ulutaş saopštio je da je proces promjena u prisustvu KFOR-a na glavnom mostu preko Ibra tek u početnoj fazi, ali da će i nakon njegovog završetka KFOR zadržati „snažno prisustvo“ u Sjevernoj Mitrovici i na sjeveru Kosova. Kada je riječ o manastiru Visoki Dečani, naglasio je da će KFOR i dalje prvi reagovati na bezbjednosne prijetnje.
Komandant KFOR-a potvrdio je da je proces „optimizacije“ pokrenut zbog poboljšanja bezbjednosne situacije na Kosovu, naglasivši da je riječ o postepenom procesu koji zavisi od uslova na terenu i koji može biti poništen ako razvoj događaja ugrozi trajnu bezbjednost i regionalnu stabilnost.
- Vučićevi predlozi za promjenu toka rijeke Ibar kritikovani u Prištini i Tirani
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. avgusta da srbijanske vlasti razmatraju mogućnost promjene toka rijeke Ibar, koja izvire u Crnoj Gori i teče kroz Srbiju i Kosovo.
Ibar napaja akumulaciju Gazivode/Ujman i sistem Ibar–Lepenac, koji su ključni za vodosnabdijevanje, energetiku, industriju i poljoprivredu Kosova.
Najnovija izjava predsjednika Srbije uslijedila je nakon rušenja gotovo dvadeset objekata u vlasništvu Srba na obali jezera Gazivode. Kosovske vlasti saopštile su da su privatne kuće i hotel bili izgrađeni bez dozvole.
Vučićeva ideja o promjeni toka rijeke uslijedila je kao odgovor na, kako navode u Beogradu, progon srpskog stanovništva na Kosovu. „Pošto se tako iživljavaju nad našim narodom, imamo različite razloge za promjenu toka Ibra, a onda ćemo vidjeti šta će Albanci uraditi i kako će se ponašati“, izjavio je predsjednik Srbije. Rekao je da su već pozvani „stručnjaci, ljudi iz građevinskog sektora, inženjeri i drugi“ koji treba da razmotre pitanje i predlože moguća rješenja.
Sljedećeg dana Vučić je ponovio svoju izjavu, dodavši da „razmatra pitanje vodnih puteva na teritoriji Republike Srbije u skladu s domaćim zakonodavstvom“. „Imamo svoje interese i o njima vodimo računa“, rekao je.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu nazvala je Vučićevu ideju o Ibru „apsurdnom“, „prijetećom“ i „šovinističkom“.
Premijer Albanije Edi Rama reagovao je na izjave iz Beograda, naglasivši: „Teritorija Republike Kosovo nije srbijanska teritorija, a prirodni resursi koji se tamo nalaze nijesu resursi Republike Srbije.“ Osim toga, prema njegovim riječima, rijeka će nastaviti da teče u skladu s geografijom, a ne folklorom, i upravo zbog takvih situacija postoji međunarodno vodno pravo.
