- „Studentska lista“ pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji
Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra pobijedila je „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“, koju je formirao studentski protestni pokret. Pobjeda „Studentske liste“ bila je rezultat gotovo dvije godine protesta koji su počeli nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi. Demonstranti, uglavnom mladi, najprije su od vlasti tražili da pronađe i kazni odgovorne za tragediju, a zatim su, kada njihovi zahtjevi nisu bili ispunjeni, studenti pozvali na raspisivanje prijevremenih izbora.
Na „Studentskoj listi“, koju je formirao protestni pokret i koja je imala 250 kandidata za zastupnike, našli su se naučnici, univerzitetski profesori, ljekari, kulturni radnici i aktivisti civilnog društva. Tokom kampanje lideri saveza naglašavali su kao prioritete borbu protiv korupcije, obnovu nezavisnosti pravosuđa, zaštitu demokratskih institucija i slobodu medija.
Republička izborna komisija (RIK) 29. oktobra objavila je preliminarne rezultate na osnovu obrađenih 8.338 od ukupno 8.392 biračka mjesta, prema kojima je „Studentska lista“ osvojila nešto više od 53 posto glasova. Na drugom mjestu je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ sa gotovo 39 posto glasova. Tako „Studentska lista“ dobija većinu u novom sazivu parlamenta i moći će samostalno formirati vladu.
Rezultati glasanja po regijama pokazuju da je vladajuća stranka izgubila u većini regija Srbije. „Studentska lista“ je u Beogradu osvojila 63 posto glasova, naspram gotovo 32 posto za „Ujedinjenu Srbiju“. U Vojvodini je odnos bio 52 posto prema manje od 40 posto, a u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 51 posto prema 40 posto. Nasuprot tome, u Južnoj i Istočnoj Srbiji prvo mjesto je, s malom prednošću, zauzela „Ujedinjena Srbija“ sa 46 posto prema 44 posto za „Studentsku listu“.
Opozicija je uvjerljivo pobijedila i među dijasporom. Na biračkim mjestima u inostranstvu „Studentska lista“ osvojila je 73 posto glasova, dok je „Ujedinjena Srbija“ dobila samo 25 posto.
Na izborima je učestvovalo 4.433.055 birača, što predstavlja rekordnih 69 posto svih registrovanih birača. Prema mišljenju stručnjaka, upravo je visoka izlaznost, koja se objašnjava aktivnim učešćem protestnog biračkog tijela, stvorila uslove za pobjedu opozicionog pokreta.
Zvanični rezultati izbora još nisu objavljeni jer izborni proces nije završen. Za 1. novembar zakazano je ponovljeno glasanje na 53 biračka mjesta na kojima rezultate glasanja od 25. oktobra nije bilo moguće utvrditi ili je glasanje poništeno.
- Aleksandar Vučić priznao poraz
Uvjerljiva prednost opozicije dovela je do toga da dugogodišnji lider Srbije Aleksandar Vučić, ubrzo nakon zatvaranja biračkih mjesta, javno prizna poraz provladinog bloka „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ i proglasi pobjedu „Studentske liste – Studenti pobjeđuju“. Ipak, kako tvrde mediji, iza tog poteza krila se dramatična politička situacija i rizik od scenarija upotrebe sile.
Kako je izvijestio britanski list The Times, vladajuća stranka je u nedjelju navečer bila spremna upotrijebiti silu kako bi zadržala vlast. U centar Beograda dovedeno je oko 4.000 policajaca i više od 3.000 pristalica vlasti spremnih na nasilne akcije. Međutim, oko 21:30, sat i po nakon zatvaranja biračkih mjesta, snage bezbjednosti iznenada su se povukle s blokiranih ulica, a Vučić je dao izjavu u kojoj je priznao rezultate.
Prema izvorima The Timesa, presudan faktor bili su hitni telefonski pozivi evropskih političara i visokih zvaničnika koji su Vučića upozorili na katastrofalne posljedice pokušaja nasilnog preuzimanja vlasti.
U međuvremenu je zvanična glasnogovornica Aleksandra Vučića kategorički negirala informacije o pripremama državnog udara. Prema njenim riječima, velika koncentracija pripadnika snaga reda u glavnom gradu bila je uzrokovana isključivo rizicima od masovnih nereda i provokacija demonstranata.
- Prvi koraci vlasti „Studentske liste“
Predstavnici „Studentske liste“ nakon izbora iznijeli su koji će biti prvi koraci buduće vlasti u ključnim pitanjima unutrašnje i vanjske politike.
Kandidat „Studentske liste“, profesor i akademik Radomir Saičić, u intervjuu za NIN naglasio je da su „zajednički interesi“ „Studentske liste“ „vladavina prava, borba protiv korupcije, oslobađanje medija i ekonomski razvoj“.
U ekonomskoj sferi, prema njegovim riječima, „u prvih 30 dana bit će osigurana stabilnost kursa dinara, redovna isplata plata i penzija, kao i snabdijevanje energijom, uključujući naftu, gas i rad Elektroprivrede Srbije“. U tu svrhu, naveo je Radomir Saičić, srbijanske delegacije vodifće pregovore u Vašingtonu o postojećim američkim sankcijskim ograničenjima protiv Naftne industrije Srbije (NIS), a u Moskvi o novom gasnom sporazumu, „s ciljem sklapanja dugoročnih aranžmana“. Takođe, prema njegovim riječima, „biće utvrđen i usvojen budžet za 2027. godinu, uz zaokret u trošenju sredstava ka većoj transparentnosti“. Osim toga, „u roku od 100 dana biće preduzete mjere usmjerene na čišćenje države od kriminala, restrukturiranje i profesionalizaciju upravljanja“.
Ilija Srdanović, prvi na „Studentskoj listi“, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) uvjerio je da će Srbija pod novom vlašću nastaviti evropske integracije. „Ostajemo na putu evropskih integracija“, naglasio je. Kao prioritet na putu ka EU naveo je usklađivanje unutrašnje politike s pregovaračkim poglavljima 23 i 24 (ljudska prava i vladavina prava).
Govoreći o odnosu buduće vlasti „Studentske liste“ prema Rusiji, Srdanović je naglasio da će se to, kao i druga pitanja međunarodne politike, rješavati „u otvorenom dijalogu“ s građanima. Na pitanje novinara znači li to da bi se stav prema sankcijama Rusiji mogao preispitati, Srdanović je izjavio: „To može značiti da će građani Srbije nedvosmisleno odrediti te odnose“.
Govoreći o Kosovu i Metohiji, Srdanović je naglasio: „Ostajemo otvoreni, ostavljamo prostor za otvoren dijalog i rješavanje pitanja u interesu naših građana i svih u međunarodnoj zajednici“. Na direktno pitanje novinara „Znači li to puno sprovođenje Briselskog sporazuma?“ (sporazuma o normalizaciji odnosa koji su Beograd i Priština zaključili uz posredovanje EU prije više od 10 godina), Srdanović je odgovorio: „To znači da ćemo mi, kao odgovorno društvo i odgovorna vlada, u budućnosti poštovati međunarodno usaglašene protokole“. Istovremeno je naglasio: „Svi protokoli koje su naši zvaničnici dogovorili u ime Srbije mogu biti, to ne znači nužno da će biti, ali mogu biti preispitani sa stanovišta njihove usklađenosti s Ustavom Republike Srbije“.
- Savjet bezbjednosti UN-a raspravljalo o situaciji u Bosni i Hercegovini
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija 30. oktobra jednoglasno je produžilo mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana. Rezoluciju o EUFOR-u, koju je predložilo Ujedinjeno Kraljevstvo, podržalo je svih 15 članica Savjeta bezbjednosti.
Drugo pitanje izazvalo je raspravu – budućnost Kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR).
Stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja ponovo je zatražio zatvaranje Kancelarija visokog predstavnika. Osporio je pravni osnov djelovanja vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Krišoka i optužio zapadne zemlje da nastoje da zadrže vanjsku kontrolu nad upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Prema njegovim riječima, dalje prisustvo Kancelarije visokog predstavnika nespojivo je sa suverenitetom Bosne i Hercegovine i nije opravdano.
Predstavnik Kine Sun Lei donekle se složio s tim stavom. Po njegovom mišljenju, institucija visokog predstavnika i njena proširena, takozvana bonska ovlaštenja, predstavljaju „posebne aranžmane za poseban period“ i ne bi ih trebalo produžavati niti pretvarati u trajno rješenje. „Sudbina Bosne i Hercegovine mora biti u rukama njenog naroda, a njeni građani treba samostalno da odlučuju o državnim pitanjima“, rekao je, pozivajući međunarodnu zajednicu da poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine i izbjegava miješanje u njene unutrašnje poslove.
Sjedinjene Države podržale su rad OHR-a u ovoj fazi, ne isključujući mogućnost da ta institucija u budućnosti bude ukinuta. „Uspjeh visokog predstavnika podrazumijeva izgradnju stabilne, sigurne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će njegova funkcija jednoga dana postati nepotrebna“, rekla je predstavnica SAD-a pri UN-u Tami Brus.
Evropske zemlje – Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Danska i Latvija – potvrdile su podršku Kancelariji visokog predstavnika.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović naglasio je da bi slabljenje institucija uspostavljenih radi zaštite Dejtonskog sporazuma, posebno Kancelarija visokog predstavnika, imalo katastrofalne posljedice po mir i bezbjednost Bosne i Hercegovine i regiona. Naglasio je potrebu imenovanja novog visokog predstavnika bez smanjenja njegovih ovlaštenja i mandata.
