- Održan „superutorak” za proširenje EU
Čak četiri međuvladine konferencije o pristupanju održane su tokom jednog dana, 14. jula – najveći broj od 2002. godine.
Albanija je prvi put zatvorila tri pregovaračka poglavlja: poglavlje 25 o nauci i istraživanju, poglavlje 26 o obrazovanju i kulturi, kao i poglavlje 30 o vanjskim odnosima. Crna Gora zatvorila je dva pregovaračka poglavlja – poglavlje 8 (Konkurencija) i poglavlje 29 (Carinska unija). Ukrajina i Moldavija otvorile su za pregovore Klaster 6, koji obuhvata vanjske odnose i zajedničku vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Komesarka za proširenje Marta Kos pozdravila je ovaj dan kao dokaz da EU može ispuniti svoja obećanja kada zemlje kandidatkinje pokažu odlučnost.
Crna Gora ostaje lider procesa pristupanja i ima sve šanse da se pridruži EU 2028. godine, jer je najviše napredovala u pregovorima (zatvorila je 18 od 33 poglavlja). Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da je zemlja prešla polovinu puta u pregovaračkom procesu, dok je komesarka za proširenje Marta Kos naglasila da je Crna Gora u završnoj fazi priprema za članstvo u EU. Neophodni finansijski resursi za Crnu Goru već su predviđeni u narednom dugoročnom budžetu Europske unije.
Srbije nema među zemljama s kojima je 14. jula održana međuvladina konferencija, jer države članice EU uoči toga nisu uspjele postići konsenzus o otvaranju Klastera 3. Početku sljedeće pregovaračke faze s Beogradom usprotivilo se osam europskih zemalja, i to zbog problema s demokratijom, vladavinom prava i neusklađenosti vanjske politike s vanjskom politikom EU, prije svega zato što vlasti Srbije nisu uvele sankcije Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine.
Tomas Birn, ministar europskih poslova Irske, zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem EU, izjavio je da će irsko predsjedavanje nastaviti konsultacije s državama članicama i sa Srbijom o nastavku procesa pristupanja, ali je izbjegao odgovor na pitanje da li se novi pokušaj postizanja dogovora planira već tokom jula.
- Sjeverna Makedonija pridružila se „Koaliciji voljnih”
„Koalicija voljnih” (Coalition of the Willing) osnovana je početkom 2025. godine pod supredsjedavanjem Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske s ciljem jačanja sigurnosnih garancija za Ukrajinu i pripreme mogućih mirovnih i odvraćajućih snaga u slučaju postizanja dogovora o prekidu vatre.
U Parizu je 13. jula održan 15. sastanak Koalicije, na kojem su učestvovali predstavnici 40 zemalja. Sjevernu Makedoniju predstavljao je Bekim Sali, prvi zamjenik predsjednika Vlade i ministar za europske poslove.
Sjeverna Makedonija pruža pomoć Ukrajini od samog početka ruske sveobuhvatne agresije. Čak ni promjena vlasti u zemlji nakon izbora 2024. godine nije spriječila nastavak kursa Skoplja ka podršci Kijevu.
- Hrvatska učestvuje u Koaliciji voljnih, ali ograničeno
Premijer Hrvatske Andrej Plenković učestvovao je na sastanku „Koalicije voljnih” u Parizu.
U svojoj objavi na Facebooku premijer Plenković napisao je: „U Parizu učestvujemo na sastanku Koalicije voljnih, koji je organizovao predsjednik Emanuel Makron u važnom trenutku za Ukrajinu i europsku sigurnost.” Prema Plenkovićevim riječima, iako Hrvatska ne učestvuje u vojnom dijelu Koalicije voljnih, pruža Ukrajini sveobuhvatnu podršku: izdvojila je 20 miliona eura za inicijativu NATO-a, nastavlja saradnju u oblasti proizvodnje bespilotnih letjelica, podržava usvajanje 21. paketa sankcija EU protiv Rusije i integraciju Ukrajine u EU.
Protiv vojne podrške Ukrajini, posebno protiv učešća u vojnom dijelu Koalicije voljnih, istupa predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Zbog stava šefa države hrvatski vojnici nisu učestvovali u paradi pod sloganom „Strateško buđenje Europe” 14. jula na Jelisejskim poljima. Hrvatsku su predstavljali pripadnici antiterorističke jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova. Tu odluku donijela je Vlada nakon što je predsjednik Milanović zabranio učešće Hrvatske vojske u paradi, koju je smatrao događajem Koalicije voljnih.
- Srpska ministrica izjavila da bi etnički očistila Kosovo
Ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović izjavila je da bi 1998. godine, da je bila na mjestu tadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića, etnički očistila Kosovo. „Da sam bila Slobodan Milošević, etnički bih očistila Kosovo 1998. godine”, rekla je Paunović u intervjuu za TV Kurir 11. jula.
Paunović je dodala da ne bi „likvidirala onako kako se oni trude da do danas očiste etnički Kosovo, nego na način da svako ko se osjeća manje kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije, napusti istu i ide u svoju matičnu zemlju”.
Albanski političari iz različitih zemalja regiona oštro su osudili izjave članice srbijanske vlade.
Niz opozicionih stranaka i organizacija civilnog društva Srbije zatražio je da Paunović odmah bude razriješena dužnosti.
Izjavu Paunović osudila je glasnogovornica Europske unije Anita Hiper, rekavši da je ona „suprotna vrijednostima ljudskog dostojanstva, pomirenja, odgovornosti i dobrosusjedskih odnosa na kojima se temelji EU”.
Srpske vlasti nisu osudile skandalozne izjave ministrice.
Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova i stranački kolega Paunović, izjavio je da su njene riječi izvučene iz konteksta.
Vlada Kosova u svojoj je izjavi za medije naglasila da je „problem u tome što se država Srbija nikada ni na koji način nije distancirala od Miloševićeve politike”. „Bilo bi dobro da svi, osim što će da osude ovakve izjave, to imaju na umu kada sa Srbijom razgovaraju o integraciji, reformama i finansiranju, kao i da razumiju da to nisu samo izjave, nego težnje od kojih se zvanična država Srbija nije odrekla”, navela je Vlada Kosova.
- Njemački diplomata imenovan za novog specijalnog predstavnika EU na Kosovu
Vijeće EU imenovalo je novog specijalnog predstavnika EU (EUSR) na Kosovu i produžilo za još dvije godine, do 31. augusta 2028. godine, mandat Luiđija Soreke, specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini.
Novi predstavnik EU na Kosovu postao je Dirk Šubel. On je njemački državljanin i diplomata s velikim iskustvom na nizu rukovodećih pozicija u EU. Trenutno obavlja dužnost šefa Odjela za Rusiju u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS).
Od 2019. do 2022. godine Dirk Šubel vodio je Delegaciju EU u Minsku. U oktobru 2022. bjeloruske vlasti odbile su produžiti Šubelovu vizu i akreditaciju nakon što je njemački diplomata govorio o „očitim kršenjima ljudskih prava i normi međunarodnog prava” nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, „čiji su rezultati bili falsifikovani i praćeni stalnim nasiljem nad nevinim ljudima”.
Dirk Šubel počet će raditi na Kosovu 1. septembra 2026. godine s početnim dvogodišnjim mandatom. Zamijenit će estonskog diplomatu Aivu Oravu, koji je Kosovo napustio u aprilu prošle godine.
