- Održan „superutorak” za proširenje EU
Čak četiri međuvladine konferencije o pristupanju održane su tijekom samo jednog dana, 14. srpnja – najveći broj od 2002. godine.
Albanija je prvi put zatvorila tri pregovaračka poglavlja: poglavlje 25 o znanosti i istraživanju, poglavlje 26 o obrazovanju i kulturi, te poglavlje 30 o vanjskim odnosima. Crna Gora zatvorila je dva pregovaračka poglavlja – poglavlje 8 (Tržišno natjecanje) i poglavlje 29 (Carinska unija). Ukrajina i Moldova otvorile su za pregovore Klaster 6, koji obuhvaća vanjske odnose, te zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Povjerenica za proširenje Marta Kos pozdravila je taj dan kao dokaz da EU može ispuniti svoja obećanja kada zemlje kandidatkinje pokažu odlučnost.
Crna Gora ostaje predvodnica procesa pristupanja i ima sve izglede za ulazak u EU 2028. godine jer je najviše napredovala u pregovorima (zatvorila je 18 od 33 poglavlja). Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da je zemlja prešla polovinu puta u pregovaračkom procesu, dok je povjerenica za proširenje Marta Kos naglasila da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi priprema za članstvo u EU. Potrebna financijska sredstva za Crnu Goru već su predviđena u sljedećem dugoročnom proračunu Europske unije.
Srbije nema među zemljama s kojima je 14. srpnja održana međuvladina konferencija jer države članice EU-a uoči toga nisu uspjele postići konsenzus o otvaranju Klastera 3. Početku sljedeće pregovaračke faze s Beogradom usprotivilo se osam europskih zemalja zbog problema s demokracijom, vladavinom prava i neusklađenosti vanjske politike s vanjskom politikom EU-a, prije svega zato što srbijanske vlasti nisu uvele sankcije Rusiji zbog njezina rata protiv Ukrajine.
Thomas Byrne, irski ministar za europske poslove, čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, izjavio je da će irsko predsjedništvo nastaviti konzultacije s državama članicama i Srbijom o nastavku procesa pristupanja, ali je izbjegao odgovoriti na pitanje planira li se novi pokušaj postizanja dogovora već tijekom srpnja.
- Sjeverna Makedonija pridružila se „Koaliciji voljnih”
„Koalicija voljnih” (Coalition of the Willing) osnovana je početkom 2025. godine pod supredsjedanjem Ujedinjene Kraljevine i Francuske s ciljem jačanja sigurnosnih jamstava za Ukrajinu i pripreme mogućih mirovnih i odvraćajućih snaga u slučaju postizanja dogovora o prekidu vatre.
U Parizu je 13. srpnja održan 15. sastanak Koalicije, na kojem su sudjelovali predstavnici 40 zemalja. Sjevernu Makedoniju predstavljao je Bekim Sali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar za europske poslove.
Sjeverna Makedonija pruža pomoć Ukrajini od samog početka ruske sveobuhvatne agresije. Čak ni promjena vlasti u zemlji nakon izbora 2024. godine nije zaustavila nastavak smjera djelovanja Skoplja prema potpori Kijevu.
- Hrvatska sudjeluje u Koaliciji voljnih, ali ograničeno
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na sastanku „Koalicije voljnih” u Parizu.
U svojoj objavi na Facebooku premijer Plenković napisao je: „U Parizu sudjelujemo na sastanku Koalicije voljnih, koji je organizirao predsjednik Emmanuel Macron u važnom trenutku za Ukrajinu i europsku sigurnost.” Prema Plenkovićevim riječima, iako Hrvatska ne sudjeluje u vojnom dijelu Koalicije voljnih, pruža Ukrajini sveobuhvatnu potporu: izdvojila je 20 milijuna eura za inicijativu NATO-a, nastavlja suradnju u području proizvodnje bespilotnih letjelica, podupire donošenje 21. paketa sankcija EU-a protiv Rusije i integraciju Ukrajine u EU.
Protiv vojne potpore Ukrajini, osobito protiv sudjelovanja u vojnom dijelu Koalicije voljnih, istupa predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Zbog stava šefa države, hrvatski vojnici nisu sudjelovali u mimohodu pod sloganom „Strateško buđenje Europe” 14. srpnja na Elizejskim poljanama. Hrvatsku su predstavljali pripadnici protuterorističke postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu odluku donijela je Vlada nakon što je predsjednik Milanović zabranio sudjelovanje Hrvatske vojske u mimohodu, koji je smatrao događajem Koalicije voljnih.
- Ministrica Srbije izjavila da bi etnički očistila Kosovo
Ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović izjavila je da bi 1998. godine, da je bila na mjestu tadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića, etnički očistila Kosovo. „Da sam bila Slobodan Milošević, etnički bih očistila Kosovo 1998. godine”, rekla je Paunović u intervjuu za TV Kurir 11. srpnja.
Paunović je dodala da ne bi „likvidirala onako kako se oni trude da do danas očiste etnički Kosovo, nego na način da svatko tko se osjeća manje kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije, napusti istu i ide u svoju matičnu zemlju”.
Albanski političari iz različitih zemalja regije oštro su osudili izjave članice vlade Srbije.
Niz oporbenih stranaka i organizacija civilnog društva Srbije zatražio je da Paunović odmah bude razriješena dužnosti.
Izjavu Paunović osudila je glasnogovornica Europske unije Anitta Hipper, rekavši da je ona „suprotna vrijednostima ljudskog dostojanstva, pomirenja, odgovornosti i dobrosusjedskih odnosa na kojima se temelji EU”.
Srpske vlasti nisu osudile skandalozne izjave ministrice.
Ivica Dačić, ministar unutarnjih poslova i stranački kolega Paunović, izjavio je da su njezine riječi izvučene iz konteksta.
Vlada Kosova u svojoj je izjavi za medije naglasila da je „problem u tome što se država Srbija nikada ni na koji način nije distancirala od Miloševićeve politike”. „Bilo bi dobro da svi, osim što će osuditi ove izjave, to imaju na umu kada sa Srbijom razgovaraju o integraciji, reformama i financiranju, te da shvate kako to nisu samo izjave, nego težnje od kojih se službena država Srbija nije odrekla”, navela je Vlada Kosova.
- Njemački diplomat imenovan novim posebnim predstavnikom EU-a na Kosovu
Vijeće EU-a imenovalo je novog posebnog predstavnika EU-a (EUSR) na Kosovu i produljilo za još dvije godine, do 31. kolovoza 2028., mandat Luigija Sorece, posebnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini.
Novi predstavnik EU-a na Kosovu postao je Dirk Schübel. On je njemački državljanin i diplomat s velikim iskustvom na nizu rukovodećih dužnosti u EU-u. Trenutačno obnaša dužnost voditelja Odjela za Rusiju u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS).
Od 2019. do 2022. godine Dirk Schübel vodio je Delegaciju EU-a u Minsku. U listopadu 2022. bjeloruske vlasti odbile su produljiti Schübelovu vizu i akreditaciju nakon što je njemački diplomat govorio o „očitim kršenjima ljudskih prava i normi međunarodnog prava” nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, „čiji su rezultati bili falsificirani i praćeni stalnim nasiljem nad nevinim ljudima”.
Dirk Schübel počet će raditi na Kosovu 1. rujna 2026. godine s početnim dvogodišnjim mandatom. Zamijenit će estonskog diplomata Aiva Orava, koji je Kosovo napustio u travnju prošle godine.
