- Parlament Kosova postaje pridružena članica u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
Većina zemalja glasala je “za”, jedan glas je bio”protiv” prijedloga, dok je 14 zemalja bilo uzdržano na sjednici Skupštine u Sofiji (Bugarska). Među uzdržanima su bile i zemlje koje nisu priznale neovisnost Kosova – Španija, Rumunija, Slovačka i Grčka, kao i Francuska i Italija. Mađarska je bila jedina nacija koja se protivila tom potezu.
Prije donošenja odluke, Skupština Kosova je godinama imao status posmatrača.
Srbija je također među pridruženim članicama PS NATO. Srpska delegacija je odmah nakon glasanja napustila salu za sjednice.
U Beogradu je odluka PS NATO-a shvaćena kao ciljani pritisak Zapada na Srbiju.
„Prihvatanje tzv. Kosova kao pridružene članice Parlamentarne skupštine NATO-a razotkrilo je čitavu politiku dvostrukih standarda na Zapadu, koji je još jednom nagradio svoju umotvorinu za sva kršenja sporazuma i teror nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji“, rekao je direktor Sektora za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Petar Petković.
On je „snažan pritisak na Srbiju i srpski narod“ objasnio činjenicom da je „jaka Srbija na čelu sa Aleksandrom Vučićem trn u oku mnogim zapadnim narodima“.
- Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Dokument uspostavlja godišnji Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine. Rezolucijom se također osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici.
Osamdeset četiri zemlje su glasale za (uključujući tri od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, UK i Francuska). Devetnaest zemalja je glasalo protiv (uključujući stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a – Rusija i Kina). Još 68 nacija je bilo uzdržano, a 22 nisu glasale.
Što se tiče regiona Balkana i Centralne Evrope, Srbija i Mađarska su glasale protiv rezolucije, dok su Slovačka i Grčka bile uzdržane. Ostali su podržali dokument.
U međuvremenu, srpski lideri vide rezultat glasanja u Generalnoj skupštini UN kao “veliku moralnu pobjedu”. “Za rezoluciju nije glasalo 107 zemalja svijeta”, “dvije trećine stanovnika planete je bilo na našoj strani”, rekao je Vučić.
- Republika Srpska priprema “mirnu podjelu” Bosne i Hercegovine
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao je Rezoluciju o Srebrenici simboličnim krajem multietničke Bosne i Hercegovine. “Naravno, mislim da je ovo kraj. Kako mogu živjeti dva naroda sa tako snažno suprotnom prošlošću?”, rekao je Dodik za RTS uoči glasanja u UN.
Istovremeno, naglasio je da su Srbi u Bosni i Hercegovini odlučni da održe mir. “Naš prioritet je očuvanje mira, i mi ćemo sačuvati mir, nijedno naše djelovanje neće biti usmjereno na destabilizaciju i nasilje”, rekao je on.
U drugom saopštenju objavljenom uoči glasanja u Generalnoj skupštini UN, lider Republike Srpske je naveo da će sporazum o mirnom povlačenju biti predložen u narednih 30 dana.
Predložićemo da se prvo razjasne političke nadležnosti koje se odnose na entitete, kao i da se očuva i ostavi dosadašnji model funkcioniranja privrede i da se za nekoliko godina prilagodi modelu mirnog deangažiranja“, rekao je Dodik.
Izjave lidera bosanskih Srba pokazuju da on ostaje na putu ka otcjepljenju Republike Srpske, sada s naglaskom na postizanje cilja na miran način. Istovremeno, analitičari upozoravaju da je malo vjerojatno da će put do mirnog povlačenja postati stvarnost.
Za “mirno povlačenje” treba izmijeniti Ustav Bosne i Hercegovine i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju. Predstavnici Bošnjaka i Hrvata, kao i međunarodna zajednica, prije svega članice Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, Rusija, Kina, UK i Francuska – treba da pristanu na otcjepljenje Republike Srpske od BiH.
- Crnogorski Srbi traže proširenje svojih prava
Demokratska narodna partija (DNP) Crne Gore, koja je dio vladajuće koalicije, osudila je glasanje Crne Gore za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a i suspendovala podršku Vladi. DNP, na čelu sa Milanom Kneževićem, prijeti napuštanjem vladajuće koalicije ukoliko se ne ispuni određeni broj njezinih zahtjeva. Riječ je, prije svega, o donošenju Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Za nastavak suradnje unutar vladajuće koalicije, DNP je postavio još nekoliko uslova, kao što su:
• priznavanje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori;
• uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom;
• priznavanje trobojnice (crveno-plavo-bijele zastave) za državnu zastavu Crne Gore.
Slične zahtjeve iznio je i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić. Istovremeno, NSD nikada nije najavio povlačenje iz vladajuće koalicije.
Srpske stranke, koje su dio aktuelne crnogorske vlasti, na taj način nastoje ostvariti promjenu političkog sistema Crne Gore kako bi državu pretvorile u satelit Srbije.
- Kosovo gasi filijalu srpske banke
Kosovska policija zatvorila je filijale “Poštanske štedionice” Srbije u četiri općine na sjeveru Kosova – Leposavić, Zubin Potik, Zvečan i Sjeverna Mitrovica.
“Šest filijala takozvane ‘Poštanske štedionice’ na sjeveru zemlje je zatvoreno”, navodi se u saopćenju kosovske policije.
Centralna banka Kosova (CBK) saopštila je da banka Poštanska štedionica nema važeću dozvolu za rad po kosovskim zakonima, dodajući da su aktivnosti finansijskih institucija bez dozvole “nezakonite i neprihvatljive”.
Zamjenik načelnika policije sjevernog regiona Veton Elšani rekao je da je taj potez naložio tužitelj, a da su prostorije pregledane zajedno sa poreskim službenicima. Kao rezultat racije, zaplenjeni su materijalni dokazi, uključujući 1.600.000 evra, 74.700.000 dinara, 19.500 franaka, 13.800 američkih dolara i druga gotovina, kao i papirologija.
Srbija, EU i SAD vide akcije Prištine kao potez koji ima za cilj eskalaciju tenzija u regionu.
Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je: „Ako međunarodna zajednica ne dođe k sebi, sve će to dovesti do novih sukoba na Balkanu sa nepredvidivim implikacijama“.
Američki Stejt department saopštio je da je razočaran što je policija poduzela mjere protiv finansijskih institucija na sjeveru Republike Kosovo, ističući da taj potez “nije koordiniran sa međunarodnim partnerima i da podstiče tenzije”.
Evropska unija osudila je zatvaranje poslovnica Poštanske štedionice na Kosovu i pozvala Beograd i Prištinu da se vrate za pregovarački sto. Peter Stano, portparol EU za spoljnu i sigurnosnu politiku, istakao je da su operacije kosovske policije eskalirajuće i da predstavljaju jednostrani korak Prištine, što EU doživljava sa zabrinutošću.
