- Parlament Kosova postaje pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO-a.
Većina zemalja glasala je “za” prijedlog uz jedan glas “protiv”, dok je još 14 zemalja bilo suzdržano na sastanku Skupštine u Sofiji (Bugarska). Među suzdržanim bile su zemlje koje nisu priznale neovisnost Kosova – Španjolska, Rumunjska, Slovačka i Grčka te Francuska i Italija. Mađarska je bila jedina nacija koja se protivila tom potezu.
Prije odluke, Parlament Kosova je godinama imao status promatrača.
Srbija je također među pridruženim članicama PS NATO-a. Delegacija Srbije napustila je dvoranu za sjednice odmah nakon glasanja.
U Beogradu je odluka Parlamentarne skupštine NATO-a doživljena kao ciljani pritisak na Srbiju od strane Zapada.
“Primanjem tzv. Kosova u pridruženu članicu Parlamentarne skupštine NATO-a razotkrivena je cjelokupna politika dvostrukih standarda Zapada, koji je još jednom nagradio svoje čedo za sva kršenja sporazuma i teror nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji”, rekao je direktor Uprave za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Petar Petković.
“Snažan pritisak na Srbiju i srpski narod” objasnio je činjenicom da je “jaka Srbija na čelu s Aleksandrom Vučićem trn u oku mnogim zapadnim narodima”.
- Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Dokumentom se uspostavlja godišnji Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine. Rezolucijom se također osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici.
Osamdeset i četiri zemlje glasale su za (uključujući tri od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, UK i Francuska). Devetnaest zemalja glasalo je protiv (uključujući stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a – Rusiju i Kinu). Još 68 nacija bilo je suzdržano, a 22 nisu glasale.
Što se tiče balkanske i srednjoeuropske regije, Srbija i Mađarska glasale su protiv rezolucije, dok su Slovačka i Grčka bile suzdržane. Ostali su podržali dokument.
U međuvremenu, srpski čelnici vidjeli su ishod glasovanja u Općoj skupštini UN-a kao “veliku moralnu pobjedu”. “107 zemalja svijeta nije glasalo za rezoluciju”, “dvije trećine stanovnika planete bile su na našoj strani”, rekao je Vučić.
- Republika Srpska priprema “mirnu podjelu” Bosne i Hercegovine
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao je Rezoluciju o Srebrenici simboličnim krajem multietničke Bosne i Hercegovine. “Naravno, mislim da je ovo kraj. Kako mogu živjeti zajedno dva naroda s tako snažno suprotnom prošlošću?” Dodik je rekao za RTS uoči glasanja u UN.
Istovremeno je istaknuo kako su Srbi u BiH odlučni u očuvanju mira. “Naš prioritet je očuvanje mira i mi ćemo ga sačuvati, nijedno naše djelovanje neće biti usmjereno na destabilizaciju i nasilje”, rekao je.
U drugom priopćenju objavljenom uoči glasovanja u Generalnoj skupštini UN-a, čelnik Republike Srpske istaknuo je da će sporazum o mirnom razdruživanju biti predstavljen u sljedećih 30 dana.
“Predložit ćemo prvo da se razjasne političke nadležnosti vezane za entitete, kao i da se sadašnji model funkcioniranja ekonomije očuva i prilagodi modelu mirnog razdruživanja za nekoliko godina”, rekao je Dodik.
Izjave lidera bosanskih Srba pokazuju da on ostaje na putu otcjepljenja Republike Srpske, sada s naglaskom na postizanje cilja na miran način. Istodobno, analitičari upozoravaju da put do mirnog razdruživanja vjerojatno neće postati stvarnost.
Za “mirno razdruživanje” trebalo bi promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju. Predstavnici Bošnjaka i Hrvata, ali i međunarodna zajednica, prije svega članice Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – trebaju pristati na odcjepljenje Republike Srpske od BiH.
- Crnogorski Srbi traže proširenje svojih prava
Demokratska narodna partija (DNP) Crne Gore, koja je dio vladajuće koalicije, osudila je glasanje Crne Gore za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini UN-a i suspendirala potporu vladi. DNP, na čelu s Milanom Kneževićem, prijeti izlaskom iz vladajuće koalicije ako joj se ne ispuni niz zahtjeva. Riječ je, prije svega, o donošenju Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
U cilju nastavka suradnje unutar vladajuće koalicije, DNP je postavila još nekoliko zahtjeva, kao što su:
• priznavanje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori;
• uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom;
• priznavanje trobojke (crveno-plavo-bijele zastave) kao državne zastave Crne Gore.
Slične zahtjeve iznio je i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokracije (NSD) Andrija Mandić. Istovremeno, NSD nikada nije najavio povlačenje iz vladajuće koalicije.
Dakle, srpske stranke koje su dio sadašnje crnogorske vlasti nastoje postići promjenu političkog sustava Crne Gore kako bi državu pretvorili u srpski satelit.
- Kosovo zatvara filijalu srpske banke
Kosovska policija zatvorila je bankarske poslovnice “Poštanske štedionice” Srbije u četiri općine na sjeveru Kosova – Leposavić, Zubin Potok, Zvečani i Sjeverna Mitrovica.
“Zatvoreno je šest podružnica takozvane ‘Poštanske štedionice’ na sjeveru zemlje”, navodi se u priopćenju kosovske policije.
Središnja banka Kosova (CBK) priopćila je da Poštanska štedionica nema važeću dozvolu za rad prema kosovskim zakonima, dodajući da su aktivnosti financijskih institucija bez dozvole “ilegalne i neprihvatljive”.
Zamjenik šefa policije Sjeverne regije Veton Elshani rekao je da je potez odobrio tužitelj, a prostorije su pregledane zajedno s poreznim službenicima. U pretresu su zaplijenjeni materijalni dokazi, uključujući 1.600.000 eura, 74.700.000 dinara, 19.500 franaka, 13.800 američkih dolara i drugi gotovinski novac, kao i papirologija.
Srbija, EU i SAD akcije Prištine vide kao potez usmjeren na eskalaciju napetosti u regiji.
Potpredsjednik srbijanske vlade i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je: “Ako se međunarodna zajednica ne urazumi, sve će to dovesti do novih sukoba na Balkanu s nepredvidivim implikacijama”.
Američko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je razočarano što je policija poduzela akciju u financijskim institucijama na sjeveru Republike Kosovo, ističući kako taj potez “nije usklađen s međunarodnim partnerima i eskalira napetosti”.
Europska unija osudila je zatvaranje bankarskog ureda Poštanske štedionice na Kosovu i pozvala Beograd i Prištinu da se vrate za pregovarački stol. Peter Stano, glasnogovornik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, istaknuo je da su operacije kosovske policije eskalirajući i jednostrani korak Prištine, što EU doživljava sa zabrinutošću.
