- Presuda u slučaju „Banjska“
Osnovni sud u Prištini donio je prvostupanjsku presudu u slučaju „Banjska“, osudivši dvojicu optuženika – Blagoja Spasojevića i Vladimira Tolića – na doživotni zatvor, a Dušana Maksimovića na 30 godina zatvora. Spasojević, Tolić i Maksimović optuženi su za zločin protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Kosovo. „Uz pomoć dobro organiziranog plana pokušali su odvojiti sjeverni dio teritorija Kosova i pripojiti ga Srbiji“, izjavio je sudac prilikom objave presude.
Slučaj „Banjska“ odnosi se na oružani sukob između skupine Srba i kosovske policije u blizini sela Banjska u općini Zvečan na sjeveru Kosova 24. rujna 2023., u kojem su ubijeni jedan kosovski policajac i tri srpska napadača. Tijekom operacije u Banjskoj, policija je uhitila Dušana Maksimovića, Blagoja Spasojevića i Vladimira Tolića, a od tada su u pritvoru.
Trojica optuženika dio su skupine od 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, tadašnjeg potpredsjednika „Srpske liste“, najveće srpske stranke na Kosovu, koji je u optužnici imenovan kao „vođa terorističke skupine“. Radoičić se trenutno nalazi u Srbiji.
Nakon objave presude, Specijalni tužitelj za Kosovo izjavio je da je odluka nepotpuna, jer ne obuhvaća preostale optuženike, uključujući Milana Radoičića, ali je dodao da tužiteljstvo ulaže sve napore da ih privede pravdi.
„Srpska lista“ je odluku suda u Prištini opisala kao donesenu bez pružanja značajnih dokaza i kao „osvetu“, „koja dodatno ugrožava sigurnost i prava srpske nacije“.
Ured za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije opisao je presudu u slučaju „Banjska“ kao „drakonsku“ i donesenu pod „izravnim političkim pritiskom Albina Kurtija i antisrpskog režima u Prištini“.
Odvjetnici osuđenika već su najavili pripremu žalbe.
- EU započinje rad na Ugovoru o pristupanju Crne Gore
Veleposlanici država članica Europske unije 22. travnja odobrili su osnivanje posebne radne skupine za izradu Ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Ovo će biti prvi Ugovor o pristupanju nakon 13 godina od posljednjeg proširenja Europske unije, kada se Hrvatska pridružila EU.
Crnogorska ministrica za europske poslove, Maida Gorčević, izjavila je da je ovo „povijesni trenutak i posljednji korak prema punopravnom članstvu Crne Gore u EU“. „Osnivanje radne skupine za pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU daljnja je potvrda da smo na pravom putu da Crna Gora postane 28. članica Europske unije do 2028. godine“, izjavila je Gorčević.
Zadatak radne skupine bit će koordinacija finalne pravne i tehničke pripreme Ugovora, uključujući određivanje prijelaznih razdoblja i zaštitnih mehanizama, s ciljem osiguranja postupne i održive integracije Crne Gore u pravni i institucionalni okvir Europske unije.
Ugovor o pristupanju tehnički se priprema paralelno sa završnom fazom pregovaračkog procesa, ali njegova konačna prilagodba provodi se tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.
Crna Gora je trenutno zatvorila 14 od 33 pregovaračka poglavlja s EU.
- Delfska deklaracija o europskoj integraciji Zapadnog Balkana
Na marginama Delfskog ekonomskog foruma 22. travnja usvojena je Delfska deklaracija o europskoj integraciji Zapadnog Balkana. Dokument naglašava odlučnost zemalja regije da se kreću prema članstvu u EU i postignu konkretne rezultate tijekom nadolazećeg grčkog predsjedanja Vijećem EU.
Delfsku deklaraciju potpisali su grčki ministar vanjskih poslova Giorgos Gerapetritis, zamjenik ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije Zoran Dimitrovski, ministar za Europu i vanjske poslove Albanije Ferrit Hoxha, ministar dijaspore Kosova Glauk Konjufca, ministar europskih integracija Srbije Nemanja Starović, zamjenik ministra za europske poslove Crne Gore Ivan Ivanišević i veleposlanik Bosne i Hercegovine u Grčkoj, Dragan Vuković.
Deklaracija se odnosi na „Solunsku agendu“, usvojenu 2003. na summitu EU-a i Zapadnog Balkana u Solunu, „koja je postavila temelje za europsku perspektivu Zapadnog Balkana“, te naglašava da budućnost Zapadnog Balkana leži u Europskoj uniji. Potpisnici Deklaracije pozdravljaju „ponovnu pozornost EU-a na proces proširenja i integracije Zapadnog Balkana u EU“ i pozivaju na „obnovu predanosti“ europskim integracijama na temelju vlastitih zasluga kandidata u ispunjavanju kriterija za pristup.
Analitičari ocjenjuju Deklaraciju kao pokušaj Grčke da, još jednom, kao i prije 23 godine u Solunu, pokaže vodstvo u promicanju pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU. U Deklaraciji je naglašeno da će proširenje EU-a na Zapadni Balkan biti prioritet za Atenu tijekom grčkog predsjedanja Vijećem EU u drugoj polovici sljedeće godine.
- Izaslanstvo Ministarstva vanjskih poslova Rusije posjetilo Banju Luku i Beograd
Zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Aleksandar Gruško boravio je u višednevnom posjetu Republici Srpskoj (Bosni i Hercegovini) i Srbiji, s ciljem naglašavanja važnosti balkanskog smjera vanjske politike za ruske vlasti i dodatnog potvrđivanja namjere Moskve da razvija veze s Banjom Lukom i Beogradom, da ojačan svoju prisutnost u ekonomskoj, energetskoj, sigurnosnoj i humanitarnoj sferi, a istovremeno da sprječi jačanje zapadnog utjecaja u ovoj regiji.
***
U Banjoj Luci su održani pregovori između ruskog izaslanstva i vodstva Republike Srpske, a održan je i forum posvećen aktualnim geopolitičkim događajima u Europi. Rusko izaslanstvo, predvođeno zamjenikom ministra, posjetilo je i Srpsko-ruski hram Preobraženja Gospodnjeg u Banjoj Luci.
Sa strane Republike Srpske, pregovorima su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i vođa SNSD-a Milorad Dodik.
***
U Beogradu je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Gruško sudjelovao na 21. sjednici Međuvladinog rusko-srpskog odbora za trgovinu, gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju, sastao se s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Ivicom Dačićem, te ministrom bez portfelja zaduženim za međunarodnu gospodarsku suradnju i društveni položaj crkve u zemlji i inozemstvu Nenadom Popovićem.
Među temama o kojima se raspravljalo na sastancima bili su „razvoj svestrane suradnje između Rusije i Srbije“ na temelju „principijelnog i dosljednog“ odbijanja Srbije da se pridruži režimu sankcija Europske unije, kao i daljnje korištenje potencijala Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu.
Zamjenik šefa Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije također je sudjelovao na svečanosti otvaranja počasnog konzulata Ruske Federacije u Novom Sadu. Generalni direktor tvrtke Srbijagas, Dušan Bajatović, imenovan je počasnim konzulom Rusije. Prema Bajatovićevim riječima, u okviru aktivnosti konzulata planira se otvaranje ruske škole, te proširenje obrazovne i kulturne razmjene između dviju zemalja.
- Republika Srpska povećava ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu
Vlada Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) odobrila je 1. travnja izdvajanje nešto više od milijardu konvertibilnih maraka za izgradnju plinovoda kroz Republiku Srpsku. U Banjoj Luci je 17. travnja potpisan ugovor s konzorcijem iz Srbije za projektiranje i izgradnju magistralnog plinovoda Šepak–Novi Grad vrijedan milijardu i 29 milijuna konvertibilnih maraka (otprilike 530 milijuna eura).
Nedeljko Elek, direktor tvrtke „Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva, izjavio je da je ovo najveći energetski projekt u povijesti Republike Srpske. Izgradnjom novog plinovoda bit će plinificirano više od 65 posto teritorija Republike Srpske, naglasio je.
Novi plinovod bit će dug 500 kilometara s 18 crpnih stanica. Bit će spojen na plinsku interkonekciju Bosne i Hercegovine sa Srbijom, preko koje se ruski plin isporučuje u Bosnu i Hercegovinu.
Ranije je Europska komisija upozorila da planirani plinovod neće doprinijeti smanjenju ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, već će je dodatno produbiti.
Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o ruskom plinu, koji se putem „Turskog toka/Balkanskog toka“ isporučuje u Srbiju, a zatim transportira u Bosnu i Hercegovinu.
- U Srbiji osnovana nova mađarska organizacija
U Srbiji je 18. travnja osnovana nova organizacija – „Vojvođanski mađarski novi početak“, koja je okupila nekoliko postojećih mađarskih udruga u Srbiji, uključujući „Tisine otoke“ – mrežu građanskih ćelija koju su stvorili pristaše mađarske stranke TISZA koju predvodi Péter Magyar.
Sudionici pokreta „Vojvođanski mađarski novi početak“ također su objavili manifest u kojem oštro kritiziraju trenutno vodeću stranku mađarske manjine u Srbiji, „Savez vojvođanskih Mađara“ (SVM), koji je saveznik Orbánovog Fidesza i Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića. Napominje se da je vodstvo SVM-a „manipuliralo mađarskim biračima u Vojvodini, obmanjivalo ih i služilo autoritarnim politikama tijekom protekla dva desetljeća i u Budimpešti i u Beogradu“.
Određene točke dokumenta odnose se na zahtjeve za osiguranje neovisnosti mađarskih medija u Srbiji, depolitizaciju kulturnih, obrazovnih i akademskih institucija, te provođenje revizije Fondacije Prosperitati, koja je godinama bila ključni kanal za financiranje mađarskih projekata u Srbiji.
Autori manifesta također zahtijevaju ostavku vodstva „Saveza vojvođanskih Mađara“.
SVM, na čelu s Bálintom Pásztorom, godinama je održavao monopol na političku zastupljenost Mađara u Srbiji zahvaljujući podršci Orbánove vlade, posebno kroz programe Prosperitati i financiranje medija putem Fonda Bethlen Gábor. Sada, nakon promjene vlasti u Budimpešti, mađarski aktivisti u Vojvodini nadaju se da će stati na kraj politički motiviranoj, netransparentnoj raspodjeli sredstava mađarske vlade namijenjenih dijaspori.
