- Vučićevo sudjelovanje na paradi u Moskvi 9. svibnja moglo bi zaustaviti europske integracije Srbije
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić stigao je u Moskvu 7. svibnja kako bi prisustvovao paradi 9. svibnja. Srpski vođa bio je prisiljen letjeti preko Bugarske, Turske i Azerbajdžana, jer su Latvija i Litva zatvorile svoj zračni prostor za predsjednikov avion.
U izjavi iz ruske prijestolnice, Vučić je naglasio da će, unatoč svim pritiscima, ponosno predstavljati Srbiju na 80. obljetnici pobjede nad fašizmom.
„Deseci milijuna ljudi poginuli su kako bismo mi danas mogli živjeti. Nemamo pravo revidirati povijest. Nemamo pravo kao nacija koja je mnogo patila, nacija koja je patila i od njemačko-nacističkih okupatora i od nacističkih poslušnika u regiji. …Ponosan sam što sam predsjednik Srbije i što mogu prisustvovati obilježavanju borbe protiv fašizma ovdje jer, ako itko ima pravo biti ponosan na ovu borbu, to je srpski narod“, naglasio je srbijanski vođa.
Vučić je priznao da očekuje posljedice zbog svoje odluke da prisustvuje Paradi pobjede u Moskvi, dodajući da je spreman prihvatiti bilo kakvu „kaznu“ od Europske unije.
„Ovdje sam da se borim za svoj narod i svoju zemlju. Uopće me ne zanima što bilo tko drugi u svijetu misli ili govori. Izabrao me je srpski narod, izabrali su me građani Srbije. Nisam izabran u Rigi, Tallinnu, Vilniusu ili negdje drugdje“, rekao je Vučić novinarima Radija i televizije Srbije, govoreći s Crvenog trga u Moskvi.
„Dao sam obećanje predsjedniku Putinu, ali nikada nisam lagao o svom posjetu“, rekao je srbijanski čelnik, dodajući da je otvoreno najavio svoje planove da otputuje u Moskvu 9. svibnja. „Što se tiče Europske unije, siguran sam da će Srbija ostati na europskom putu. Ako žele nekoga kazniti, neka kazne mene“, dodao je.
Istodobno, izvjestitelj za Srbiju u Europskom parlamentu, Tonino Picula, siguran je da Vučićev posjet Moskvi potkopava daljnje kretanje Srbije prema EU.
Govoreći na konferenciji za novinare u Europskom parlamentu, Picula je rekao da srpsko vodstvo tvrdi da im je cilj članstvo u EU, što podrazumijeva ispunjavanje potrebnih kriterija, ali to nije slučaj, te da iz Beograda dolaze mnoge dvosmislene i kontradiktorne izjave, posebno kada je riječ o vanjskoj politici. „Vjerujemo da se tko god tvrdi da je njegova zemlja demokratska i da ima demokratske i europske težnje ne može naći u situaciji da sudjeluje u Putinovoj paradi na Crvenom trgu“, rekao je Picula.
Naglasio je da je posjet Moskvi „jasan savez s predsjednikom Putinom“, koji „zloupotrebljava važan datum pobjede nad nacizmom kako bi širio vlastiti narativ o događajima u Ukrajini“.
„Put do Moskve je raskrižje. …Predsjednik Vučić dao je jasan odgovor institucijama EU da Srbija u svom sadašnjem stanju nije sposobna napredovati na europskom putu“, rekao je Picula novinarima.
Po riječima izvjestitelja, posjet „sužava prostor za sve europske političare koji bi željeli ublažiti procjenu situacije u Srbiji“, budući da „srpski svijet i EU ne mogu biti u istom brodu“.
„Ako stanete na Putinovu stranu, to šalje jasan signal demokracijama EU. Daljnji napredak Srbije prema EU bit će nemoguć“, naglasio je zastupnik u Europskom parlamentu. Istovremeno, prema zastupniku, trenutno je teško reći hoće li europske integracije Srbije biti formalno zaustavljene ili jednostavno zamrznute, „kao u slučaju Gruzije i Turske“.
- Vučićevi planirani sastanci s Trumpom otkazani
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić iznenada se razbolio dok je bio na Floridi (SAD). Takva izvješća pojavila su se 3. svibnja poslijepodne.
Prema službenoj verziji, srbijanski predsjednik osjetio je jake bolove u prsima i imao je visoki krvni tlak. Potražio je liječničku pomoć i, nakon pregleda, prekinuo posjet SAD-u te se vratio u Srbiju. Odmah nakon dolaska u Beograd, Vučić je hospitaliziran na Vojnomedicinskoj akademiji. Nekoliko sati kasnije otpušten je iz bolnice, a 7. svibnja vratio se u ured prije nego što je odletio u Moskvu.
Prethodno je najavljeno da će se srbijanski predsjednik tijekom putovanja u SAD sastati s nekoliko visokih dužnosnika Republikanske stranke. Sam Vučić najavio je dva sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na raznim događajima. Međutim, srbijanski predsjednik uspio je razgovarati samo s bivšim gradonačelnikom New Yorka Rudolphom Giulianijem.
Bivši srbijanski diplomati, oporbene osobe i regionalni mediji tvrdili su da je posjet prekinut usred otkrivanja Vučićevog neuspjelog pokušaja da prisustvuje sastanku Republikanskog nacionalnog odbora i večeri za donatore koju je organizirao Trumpov tim u Mar-a-Lagu. Prema riječima političara i novinara, srbijanski predsjednik namjeravao se pridružiti događajima u privatnom svojstvu i iskoristiti tu priliku kako bi osigurao neformalni sastanak s američkim predsjednikom, ali mu je navodno odbijen ulazak.
Kasnije je glasnogovornica Bijele kuće u današnjem intervjuu s Pavlovićem izjavila da šef Trumpovog osoblja nikada nije „spriječio“ predsjednika Vučića da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu, odbacujući izvješća kao „lažne vijesti“.
U svakom slučaju, najavljeni sastanci s Trumpom i visokim dužnosnicima nikada se nisu održali.
Stručnjaci ne isključuju da je Vučićev plan vjerojatno bio prvo se sastati s američkim predsjednikom, a zatim otputovati u Moskvu na Paradu pobjede 9. svibnja, čime bi pokazao svoju namjeru da održi geopolitičku ravnotežu. Ali ovaj vjerojatni plan očito je propao.
- Srpski studenti traže raspuštanje parlamenta
Studenti svih sveučilišta u Srbiji koji sudjeluju u prosvjedima traže raspuštanje Narodne skupštine Republike Srbije i pozivaju na prijevremene parlamentarne izbore.
U svojoj izjavi objavljenoj na društvenim mrežama, prosvjednici su također pozvali sve građane da na izborima podrže političku snagu kojoj aktivisti vjeruju.
„Vjerujemo da je demokracija jedini ispravan način za rješavanje političke krize takvih razmjera, stoga pozivamo ljude da podrže listu na kojoj će studenti koji blokiraju sve visokoškolske ustanove u Srbiji izraziti svoje povjerenje, kako bi istina pobijedila na vagi pravde“, stoji u izjavi.
Studenti su, također, podsjetili da su više od pet mjeseci intenzivno pokušavali svim pravnim i mirnim sredstvima osigurati da se njihovi zahtjevi ispune, ali unatoč tim naporima, to se nije dogodilo, a vlada ne pokazuje nikakvu inicijativu u tom cilju. „Studentski pokret pokrenuo je prosvjede neviđenih razmjera, pokazao da glas mladih nije samo buka, već snaga koja može potaknuti promjene, vratiti dostojanstvo i probuditi nadu u pravdu i slobodu, te dokazao da je suverenitet naše zemlje u rukama naroda. S čvrstim uvjerenjem u ispravnost naših zahtjeva, izjavljujemo da su korijeni korupcije u vlasti previše duboko prodrli u državne institucije, koje su time spriječene u samostalnom ispunjavanju svojih dužnosti“, navodi se u izjavi studenata.
Kao što je poznato, glavni zahtjevi studenata koji sudjeluju u prosvjedima uključuju objavljivanje dokumenata o obnovi željezničkog kolodvora u Novom Sadu, privođenje pravdi odgovornih za smrtonosnu tragediju, istragu nasilja nad prosvjednicima, prekid ugnjetavanja i povećanje financiranja obrazovanja. Studenti, također, zahtijevaju službenu istragu o navodnoj upotrebi zvučnog oružja protiv prosvjednika u Beogradu ovog ožujka.
Vođa vladajuće Srpske napredne stranke, bivši premijer Miloš Vučević, odbacio je pozive na prijevremene izbore kao „destruktivne“ i izjavio da bi „izbori donijeli samo kaos“.
- Europski parlament odobrava izvješća o europskim integracijama Srbije i Kosova
U dva izvješća usvojena 7. svibnja, zastupnici Europskog parlamenta procijenili su napredak koji su Kosovo i Srbija postigli u svojim naporima da se pridruže Europskoj uniji 2023. i 2024. godine.
Kosovo je postiglo značajan napredak u izbornim reformama, ekonomskoj održivosti i zaštiti temeljnih prava, kažu zastupnici Europskog parlamenta. Međutim, izazovi ostaju u reformi pravosuđa, slobodi medija, učinkovitosti javne uprave i digitalizaciji javnih usluga. Izvješće naglašava da je kontinuirana predanost sveobuhvatnim reformama i uključivom upravljanju ključna za napredak Kosova na putu prema europskim integracijama.
Zastupnici Europskog parlamenta primjećuju da dijalog između Prištine i Beograda, nažalost, nije dao očekivane rezultate te pozivaju obje strane da provedu Bruxellesski i Ohridski sporazum, uključujući uspostavu Udruge/Zajednice općina sa srpskom većinom, te da Srbija prestane s protivljenjem članstvu Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
Zastupnici Europskog parlamenta također primjećuju da je Kosovo meta stranog uplitanja i kampanja dezinformiranja, posebno Rusije i Kine, s ciljem destabilizacije regije i potkopavanja europskih integracija Zapadnog Balkana. Europski parlament stoga poziva vladu Kosova da ojača svoje kapacitete za suočavanje s takvim prijetnjama.
Izvješće je usvojeno s 353 glasa za, 145 protiv i 78 suzdržanih.
Izvjestitelj Riho Terras (Europska narodna stranka, Estonija) rekao je: „Jasno je da proces integracije Kosova treba novi zamah – potrebno nam je novo poglavlje u pregovorima između Prištine i Beograda. Iznimno je pozitivno što sve glavne stranke na Kosovu snažno podržavaju integraciju u EU. Budućnost Kosova leži u europskoj obitelji i zajedno ćemo raditi na programu reformi, jer svako buduće pristupanje mora biti utemeljeno na zaslugama.“
***
U izvješću o Srbiji napominje se da, unatoč određenom napretku u pregovorima, Srbija još uvijek ima velike prepreke koje treba prevladati. Zastupnici u Europskom parlamentu kažu da Beograd treba poboljšati svoj unutarnji politički dijalog, podržati vladavinu prava, provesti reforme protiv korupcije, raditi na sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa s Kosovom i u potpunosti uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom EU. Europski parlament poziva srbijanske vlasti da osiguraju neovisnost ključnih institucija, uključujući regulatore medija poput Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM). Beograd bi također trebao u potpunosti provesti sve preostale preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS/ODIHR) i tijela Vijeća Europe o izbornoj reformi mnogo prije održavanja bilo kakvih novih izbora.
Zastupnici Europskog parlamenta zahtijevaju potpuno i transparentno suđenje i službenu istragu o urušavanju nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024., kao i nepristranu istragu o navodnoj upotrebi „ilegalne tehnologije za suzbijanje nereda protiv prosvjednika“ (tzv. zvučni top). Uz to što osuđuju kontinuirano nasilje nad studentima, zastupnici Europskog parlamenta također su duboko zabrinuti zbog rastućeg političkog i financijskog pritiska na nastavnike i sveučilišne profesore koji podržavaju kolektivnu akciju studenata.
Izvješće je usvojeno s 419 glasova za, 113 protiv i 88 suzdržanih.
Izvjestitelj Tonino Picula (Grupa Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Hrvatska) rekao je: „Dugotrajna politička kriza, pogoršana nedostatkom napretka u temeljnim kriterijima poput korupcije, vladavine prava, slobode medija i izborne reforme, izravno utječe na napredak Srbije na putu prema članstvu u EU. Predugo je Srbija pokušavala dobiti najbolja sredstva EU-a, a istovremeno je odbacivala naše temeljne vrijednosti i našu geopolitičku orijentaciju. Proces proširenja temelji se na zaslugama, a napredak Srbije može imati pozitivan utjecaj na regiju.“
***
Spore reforme vezane uz slobodu medija i vladavinu prava, kao i nedostatak napretka u normalizaciji između Beograda i Prištine, zajednički su problemi za Srbiju i Kosovo, koji ometaju europske integracije. Istodobno, neusklađenost politike Beograda s „temeljnim vrijednostima“ i „geopolitičkom orijentacijom“ Europske unije, drugim riječima, proruska vanjska politika srbijanskih vlasti, isključivo je problem za Srbiju. Zastupnici u Europskom parlamentu naglasili su da bez koordinacije vanjske politike s EU-om, Srbija neće moći osigurati napredak na putu prema EU.
Iako Izvješće koje je odobrio Europski parlament nije pravno obvezujući dokument, njegov politički utjecaj je značajan.
- Bosna i Hercegovina suočava se s najozbiljnijom krizom od Daytona
Na redovnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt predstavio je izvješće o stanju u zemlji, upozoravajući da Bosna i Hercegovina prolazi kroz najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
Izvješće obuhvaća razdoblje od 16. listopada 2024. do 15. travnja 2025. Schmidt je ocijenio da je obuhvaćeno razdoblje obilježeno „značajnim porastom političkih napetosti“, posebno tijekom prvog tromjesečja 2025.
Posebno je skrenuo pozornost na postupke predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojeg je sud u veljači osudio na 12 mjeseci zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog ignoriranja odluka visokog predstavnika. Prema riječima visokog predstavnika, od presude Dodik je pojačao svoju retoriku o secesiji, a Republika Srpska je pod njegovim vodstvom poduzela niz zakonodavnih koraka koji potkopavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik rekao je da ga ljudi sve češće pitaju: „Gospodine Schmidt, možete li spriječiti još jedan rat?“ Njegov odgovor bio je nedvosmislen: „Opasnost od rata ne postoji.“ „Ovo je izvanredna kriza – najteža od Daytona – ali još uvijek ne vidim naznake da je riječ o sigurnosnoj krizi“, rekao je visoki predstavnik. „Narod u BiH može živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ili ekstremizam. Za to imate mnogo dokaza. Međunarodna zajednica mora pomoći tim ljudima i pokazati da nisu zaboravljeni“, rekao je.
Ubrzo nakon što je Schmidt počeo čitati svoje izvješće, ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia izašao je iz dvorane za sjednice u znak prosvjeda protiv visokog predstavnika. „Ne priznajem legitimnost Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, jer ga Vijeće sigurnosti nikada nije službeno odobrilo. Može biti prisutan samo kao privatna osoba. Ne želim slušati njegove pristrane stavove“, rekao je Nebenzia prije odlaska sa sastanka.
- Hrvatska će do 2030. izdvojiti 3% BDP-a za obranu
To je najavio hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je sudjelovao na konferenciji Defense24Days o obrani i sigurnosti u srednjoj i istočnoj Europi u Varšavi.
U svom govoru na panelu pod nazivom „Novi temelji obrambenog sustava. Renaoružavanje Europe kao prilika za neovisnost u naoružanju“, ministar je naglasio ulogu Hrvatske u jugoistočnoj Europi, opisujući regiju kao potencijalno opasnu. Stabilnost jugoistočne Europe prioritet je za Hrvatsku, naglasio je Anušić.
„Hrvatska ima iskustvo Domovinskog rata, koje ne želimo ponoviti. Naš cilj je stabilno i sigurno okruženje, što znači mir i sigurnost u jugoistočnoj Europi“, naglasio je.
Prema riječima hrvatskog ministra, ruska agresija možda neće završiti u Ukrajini. Prema njegovim riječima, trenutna međunarodna situacija je izuzetno opasna i nema vremena za dublje promišljanje. „U utrci smo s vremenom i odgovorni smo za sigurnost naših zemalja i naroda, stoga moramo ubrzati proces naoružavanja“, rekao je Anušić.
Naglasio je da je hrvatska vlada posljednjih godina odlučila povećati financiranje svojih oružanih snaga, posebno izdvajanjem značajnih sredstava za modernizaciju vojske, uključujući kupnju od Francuske (mlažnjaci Rafale) i Turske (dronovi Bayraktar). Pozornost se posvećuje i razvoju sposobnosti protuzračne obrane u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema ministrovim riječima, hrvatska obrambena potrošnja već je dosegla „dva posto BDP-a“, a do 2030. godine Hrvatska „će izdvajati tri posto BDP-a“.
Dodao je da bi volio da Hrvatska krene prema razvoju vlastite industrije naoružanja i nadogradi poljsko iskustvo u tom pogledu. „Hrvatska vidi Poljsku, s kojom imamo izvrsne bilateralne odnose, kao izvrsnog saveznika i partnera s kojim možemo razvijati zajedničke projekte kada je riječ o razvoju obrambene industrije“, istaknuo je Anušić.
Glavne teme panela bile su sigurnosna situacija u Europi od ruske agresije na Ukrajinu, napori zemalja da moderniziraju svoje oružane snage i plan ReArm Europe.
U ožujku je Europska komisija najavila plan ReArm Europe, koji predviđa povećanje obrambenih izdataka za 1,5 posto godišnjeg BDP-a država članica. Hrvatski ministar obrane naglasio je da plan „ne bi trebao ostati samo dobra priča, već postati konkretan projekt za stvaranje europske neovisnosti u području sigurnosti“.
***
Nije isključeno da bi u budućnosti suradnja Zagreba i Varšave na vojnom području mogla postati osnova za obrambenu uniju u regiji Triju mora.
