- Crna Gora i Albanija pridružuju se Inicijativi Tri mora. Hrvatska preuzima predsjedanje 3SI od Poljske. Sudionici inicijative izražavaju podršku Ukrajini
Na 10. summitu Inicijative Tri mora, održanom u Varšavi, Crna Gora i Albanija primljene su kao pridružene članice, baš kao što su ranije primljene Ukrajina i Moldavija. Turska i Španjolska pridružile su se novim strateškim partnerima platforme uz Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Japan i Europsku komisiju.
Ovo je najveće proširenje naše Inicijative, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda.
Kao što je poznato, punopravne članice inicijative, pokrenute u Dubrovniku 2016. godine, jesu 13 država članica EU: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Na summitu u Varšavi, albanski predsjednik Bajram Begaj naglasio je stratešku važnost sudjelovanja zemlje u 3SI. „Naše sudjelovanje u Inicijativi Tri mora doprinijet će daljnjem jačanju njezina jugoistočnog krila i poboljšanju njezine strateške dimenzije, posebno u sigurnosnoj suradnji, demokratskoj održivosti i transatlantskoj koordinaciji“, rekao je.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da njegova zemlja, kroz suradnju unutar Inicijative Tri mora, može ojačati stratešku važnost regije, poboljšati kvalitetu života svojih građana, te osigurati trajni mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu.
„Crna Gora je ponosna što se pridružuje zajednici koja promiče povezanost, inovacije i održivost – načela koja su ključna za budućnost regije Zapadnog Balkana“, rekao je. „Pridruživanjem ovoj inicijativi činimo još jedan korak prema našem strateškom cilju članstva u EU“, zaključio je Milatović.
* * *
Na Varšavskom summitu, Hrvatska preuzima jednogodišnje predsjedanje 3SI od Poljske.
Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je da će se hrvatsko predsjedanje usredotočiti na jačanje gospodarske i energetske suradnje, te na razvoj infrastrukturnih veza. „Želimo povezati Baltičko i Jadransko more, ali i Crno i Jadransko more, te Crno i Baltičko more više nego prije“, naglasio je.
Plenković je istaknuo da postizanje energetske neovisnosti ostaje prioritet, što je posebno važno s obzirom na sve veći broj prijedloga za nastavak uvoza ruskog plina putem plinovoda nakon što se u Ukrajini postigne prekid vatre. Naglasio je da Hrvatska postaje novo energetsko središte, s obzirom na terminale na Krku za naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG). „Proširenjem godišnjeg kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, Hrvatska će moći opskrbljivati plinom zemlje srednje i istočne Europe, te će tako postati regionalno energetsko središte“, rekao je premijer.
Tijekom svog predsjedanja, Hrvatska će se također zalagati za poboljšane modele financiranja infrastrukturnih projekata, jačanje parlamentarne suradnje i održavanje snažnih transatlantskih veza. Kao potvrdu podrške Sjedinjenih Država Inicijativi, hrvatski premijer istaknuo je prisutnost američkog ministra energetike Chrisa Wrighta na summitu.
* * *
Sudionici sastanka u Varšavi izrazili su nepokolebljivu podršku Ukrajini. U Zajedničkoj deklaraciji 10. samita Inicijative Tri mora, između ostalog, navodi se:
• „S obzirom na posljedice za europsku i globalnu sigurnost, snažno osuđujemo ruski agresivni rat u Ukrajini, kao i svaku podršku trećih zemalja.“
• „Ponovno potvrđujemo svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini, njezinom suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Također, naglašavamo potpornu ulogu koju 3SI može imati u procesu obnove Ukrajine.“
• „I dalje smo spremni pojačati pritisak na Rusiju kako bismo oslabili njezinu sposobnost da nastavi voditi agresivni rat.“
• „Izražavamo svoju podršku pravednom, trajnom i sveobuhvatnom miru temeljenom na načelima Povelje UN-a i u skladu s međunarodnim pravom, uključujući UNCLOS, te putem odgovarajućih mjera koje je dogovorila međunarodna zajednica.“
• „I dalje smo uvjereni da oni koji su naredili ili počinili ratne zločine u Ukrajini moraju biti pozvani na odgovornost.“
- Povjerenica EU-a, Kos posjetila Srbiju
Povjerenica EU-a za proširenje Marta Cos posjetila je Srbiju 29. i 30. travnja, gdje se sastala s vladom, zastupnicima vladajućih i oporbenih stranaka, te aktivistima civilnog društva, uključujući studente koji sudjeluju u prosvjedima.
Povjerenica je naglasila da Europska komisija i Europski parlament pomno prate događaje u Srbiji, budući da je ona zemlja kandidatkinja za članstvo u EU. „Izbor Srbije je postati dio EU-a, a taj izbor dolazi s odgovornošću, predanošću i rezultatima. To je ono što želim vidjeti“, rekla je Kos.
Rekla je da je s predstavnicima srbijanske vlade i Narodne skupštine razgovarala o hitnoj potrebi provedbe reformi na koje se Srbija obvezala prije otvaranja sljedećeg Klastera 3. To uključuje tri medijska zakona, izborni zakon i imenovanje novih članova Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). „Provođenje reformi odnosi se na proces transformacije. Ne zato što im netko u Bruxellesu govori da to učine i nije samo označavanje kvadratića“, naglasila je povjerenica.
U Beogradu se Kos sastala s novim srbijanskim premijerom Đurom Macutom, predsjednikom Aleksandrom Vučićem i predsjednicom Zastupničkog doma Anom Brnabić, kao i s predstavnicima vladajuće većine i oporbe u parlamentu.
U objavi na društvenim mrežama nakon sastanka s europskim povjerenikom, srbijanska predsjednica istaknula je da su imali „dobar razgovor“ s posebnim naglaskom na reforme i provedbu Europskog plana rasta za Zapadni Balkan. „Naglasio sam našu punu spremnost da ubrzamo reforme, ne zbog birokratskih zahtjeva, već zato što vjerujemo da će one donijeti bolji život našim građanima“, napisao je Vučić.
Govoreći na konferenciji s premijerom Macutom, Kos je rekla da poziva Srbiju na suradnju s Europom na reformama, stvaranju neovisnog pravosuđa koje se može učinkovito boriti protiv korupcije i izbornom sustavu koji jamči da se čuje volja srbijanskog naroda. „Ono što tražimo vrlo je slično zahtjevima građana koji prosvjeduju“, naglasila je.
Kos je posjetila Novi Sad, gdje je položila cvijeće ispred željezničkog kolodvora gdje se 1. studenog urušio krov, te se sastala sa studentima. „Želim ponoviti da se ono što EU traži od Srbije usko poklapa sa zahtjevima građana koji prosvjeduju. Najvažnije je da vi, mlada generacija, imate koristi od mnogih prilika koje EU nudi“, napisala je nakon sastanka.
Na pitanje novinara o mogućim posljedicama ako se Vučić odluči sudjelovati na paradi u Moskvi 9. svibnja, Kos je napomenula da su 9. svibanj 1945. i 9. svibanj 2025. dvije potpuno različite situacije. „Na predsjedniku Vučiću je da odluči hoće li ići u Moskvu ili ne. Ali ako ode, mnoge institucije EU i države članice će to uzeti u obzir. Tada bih imala puno teži zadatak pomoći Srbiji da ostane čvrsto na svom putu prema EU. No, to je njegova odluka“, zaključila je.
Ni Kos ni drugi dužnosnici Europske komisije nisu najavili nikakve konkretne korake EU kao odgovor na Vučićevo moguće sudjelovanje u proslavi 9. svibnja u Moskvi.
- Srbija osigurala još jednu odgodu sankcija NIS-u
„Srbija je uspjela osigurati novu odgodu sankcija NIS-u, ovaj put za dva mjeseca, do 27. lipnja. Zahvaljujem našim američkim partnerima na razumijevanju stava Srbije“, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić na društvenim mrežama.
Kao što je poznato, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija 10. siječnja stavio je „Naftnu industriju Srbije“, NIS, na popis sankcija zbog ruskog vlasništva nad tvrtkom.
SAD su već dva puta odgodile primjenu sankcija, krajem veljače i krajem ožujka, svaki put samo za mjesec dana.
Od prosinca 2024. najveći dioničar NIS-a s 50% dionica bio je Gazprom Neft (Rusija). Dodatnih 5% pripadalo je Gazpromu (Rusija), 29,87% srpskoj vladi, a preostale dionice manjinskim dioničarima. U veljači 2025. vlasnička struktura doživjela je promjene jer je Gazprom Neft prenio oko 5% Gazpromu, smanjivši svoj udio s 50 na približno 44,85%.
Odgoda sankcija dolazi usred znakova promjena u politici sankcija Washingtona. Administracija predsjednika Donalda Trumpa prethodno je naložila OFAC-u da preispita neka postojeća ograničenja za tvrtke povezane s Rusijom, kažu analitičari.
- Crnogorski predsjednik nije potpisao zakon o uključivanju investitora iz UAE u kontroverzne obalne projekte u blizini Ulcinja
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović 29. travnja vratio je parlamentu na ponovno razmatranje prijedlog zakona kojim se odobrava Sporazum o suradnji u turizmu i razvoju nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Sporazum je trebao utrti put investitorima iz UAE za razvoj 12-kilometarskog pojasa obale poznatog kao „Velika plaža“ u Ulcinju.
Prethodnog dana, crnogorski parlament usvojio je zakone o ratifikaciji Sporazuma o gospodarskoj suradnji i Sporazuma o suradnji u turizmu i razvoju nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), unatoč kritikama aktivista civilnog društva, ekologa i oporbe. Glasovanje je bilo potrebno da bi sporazumi koje je premijer Milojko Spajić potpisao s predstavnicima UAE stupili na snagu.
Predsjednik je potpisao jedan od dva prijedloga zakona, potvrđujući Sporazum o gospodarskoj suradnji, ali je treći vratio parlamentu. Milatović je rekao da bi sporazum s UAE, spomenut u prijedlogu zakona, stavio Crnu Goru u nepovoljan položaj. Novi zakon „predviđa niz obveza za državu Crnu Goru, a istovremeno ne sadrži konkretne obveze druge strane koje bi osigurale zaštitu interesa naše države“, rekao je Milatović. „Ovim pristupom, crnogorska vlada je stavila državu Crnu Goru u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu.“
Glavne Milatovićeve zabrinutosti su „odstupanja od ustavnih odredbi o osiguravanju slobodne konkurencije i jednakih tržišnih uvjeta“ i „obustava primjene crnogorskog zakonodavstva o javnoj nabavi, javnim natječajima i državnoj imovini“.
Također se osvrnuo na visoku razinu netransparentnosti uočenu nakon pripreme i potpisivanja sporazuma i prijetnju da bi odstupanja od prihvaćenih pravila tržišnog gospodarstva i pružanja državne pomoći mogla dovesti u pitanje nastavak puta Crne Gore prema EU.
Odbijanje predsjednika Milatovića da potpiše prijedlog zakona koji je predložila vlada, a podržala vladajuća većina, još je jedna potvrda postojećih proturječnosti između njega i premijera Spajića. Milatović je već neko vrijeme u oporbi vladi po mnogim političkim i ekonomskim pitanjima.
- Kosovo izdalo naloge za uhićenje 20 Srba zbog ratnih zločina
Glavni sud u Prištini, na prijedlog Posebnog tužiteljstva, izdao je naloge za uhićenje 20 Srba zbog sumnje na počinjenje ratnog zločina, ubojstva 106 albanskih civila u Đakovici u svibnju 1999. godine.
Prema navodima tužiteljstva, nakon rata tijela ubijenih civila pronađena su u masovnoj grobnici u Batajnici kod Beograda. Među optuženima za ratne zločine je i bivši zamjenik predsjednika vodeće stranke kosovskih Srba, Srpska lista, Milan Radojičić.
Radojičić je, također, glavni osumnjičenik u slučaju terorističkog napada u Banjskoj, na sjeveru Kosova, u rujnu 2023. godine, gdje je naoružana srpska skupina napala kosovsku policiju, ubivši policajca. Unatoč nalogu za uhićenje izdanom u tom slučaju, Radojičić nikada nije pritvoren. Trenutno se nalazi u Srbiji. Beograd i dalje pruža Milanu Radojičiću azil i zaštitu, unatoč teškim zločinima za koje ga se optužuje da je počinio u Prištini.
- Albanija ukida bezvizni režim za Bjeloruse
Albanske vlasti su 24. travnja najavile suspenziju sporazuma s Bjelorusijom iz 2020. o međusobnom ukidanju viza. Prije toga, Bjelorusi su mogli boraviti u Albaniji bez vize najviše 30 dana od datuma ulaska i ukupno najviše 90 dana u kalendarskoj godini.
Nakon što odluka stupi na snagu, bjeloruskim državljanima bit će potrebna viza za prelazak u Albaniju.
Vlada je odobrila promjenu u znak podrške zakonu „O međunarodnim sporazumima u Republici Albaniji“ na prijedlog ministra za Europu i vanjske poslove.
Europska unija je više puta izjavila o potrebi usklađivanja vizne politike kandidata za pristupanje EU s pravilima koja su na snazi unutar Europske unije.
Ranije je albanska vlada donijela sličnu odluku o ponovnom uvođenju viza za građane Rusije. Od travnja 2023. Albanija je ukinula bezvizni režim za Ruse, koji je bio na snazi od 1. svibnja do 30. rujna.
