- Vučićevo učešće na paradi u Moskvi 9. maja moglo bi zaustaviti evropske integracije Srbije
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić doputovao je u Moskvu 7. maja kako bi prisustvovao paradi 9. maja. Srpski lider bio je primoran da leti preko Bugarske, Turske i Azerbejdžana, jer su Latvija i Litvanija zatvorile svoj vazdušni prostor za predsjednikov avion.
U saopštenju iz ruske prijestonice, Vučić je naglasio da će, uprkos svim pritiscima, ponosno predstavljati Srbiju na 80. godišnjici pobjede nad fašizmom.
„Desetine miliona ljudi su poginule da bismo mi danas mogli živjeti. Nemamo pravo da revidiramo istoriju. Nemamo pravo kao nacija koja je mnogo patila, nacija koja je patila i od njemačko-nacističkih okupatora i od nacističkih sljedbenika u regionu. …Ponosan sam što sam predsjednik Srbije i što mogu prisustvovati obilježavanju borbe protiv fašizma ovdje jer, ako iko ima pravo da bude ponosan na ovu borbu, to je srpski narod“, naglasio je srpski lider.
Vučić je priznao da očekuje posljedice zbog svoje odluke da prisustvuje Paradi pobjede u Moskvi, dodajući da je spreman da prihvati bilo kakvu „kaznu“ od Evropske unije.
„Ovdje sam da se borim za svoj narod i svoju zemlju. Uopšte me ne zanima šta bilo ko drugi u svijetu misli ili govori. Izabrao me je srpski narod, izabrali su me građani Srbije. Nisam izabran u Rigi, Talinu, Viljnusu ili negdje drugdje“, rekao je Vučić novinarima Radio-televizije Srbije, govoreći sa Crvenog trga u Moskvi.
„Dao sam obećanje predsjedniku Putinu, ali nikada nisam lagao o svojoj posjeti“, rekao je srpski lider, dodajući da je otvoreno najavio svoje planove da otputuje u Moskvu 9. maja. „Što se tiče Evropske unije, siguran sam da će Srbija ostati na evropskom putu. Ako žele nekoga kazniti, neka kazne mene“, dodao je.
Istovremeno, izvjestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu, Tonino Picula, siguran je da Vučićeva posjeta Moskvi potkopava dalje kretanje Srbije ka EU.
Govoreći na konferenciji za novinare u Evropskom parlamentu, Picula je rekao da srpsko rukovodstvo tvrdi da im je cilj članstvo u EU, što podrazumijeva ispunjavanje potrebnih kriterija, ali to nije slučaj, te da iz Beograda dolazi mnogo dvosmislenih i kontradiktornih izjava, posebno kada je u pitanju vanjska politika. „Vjerujemo da ko god tvrdi da je njegova zemlja demokratska i da ima demokratske i evropske težnje, ne može se naći u situaciji da učestvuje u Putinovoj paradi na Crvenom trgu“, rekao je Picula.
Naglasio je da je posjeta Moskvi „jasan savez s predsjednikom Putinom“, koji „zloupotrebljava važan datum pobjede nad nacizmom da širi vlastiti narativ o događajima u Ukrajini“.
„Put do Moskve je raskrsnica. …Predsjednik Vučić je dao jasan odgovor institucijama EU da Srbija u svom trenutnom stanju nije sposobna da napreduje na evropskom putu“, rekao je Picula novinarima.
Po riječima izvjestitelja, posjeta „sužava prostor za bilo koje evropske političare koji bi željeli da ublaže procjenu situacije u Srbiji“, budući da „srpski svijet i EU ne mogu biti u istom brodu“.
„Ako se stavite na stranu Putina, to šalje jasan signal demokratijama EU. Dalji napredak Srbije ka EU biće nemoguć“, naglasio je zastupnik Evropskog parlamenta. Istovremeno, prema riječima zastupnika, trenutno je teško reći hoće li evropske integracije Srbije biti formalno zaustavljene ili jednostavno zamrznute, „kao u slučaju Gruzije i Turske“.
- Vučićevi planirani sastanci sa Trampom otkazani
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić iznenada se razbolio dok je bio na Floridi (SAD). Takvi izvještaji su se pojavili 3. maja, popodne.
Prema službenoj verziji, srpski predsjednik je osjetio jake bolove u prsima i imao je visok krvni pritisak. Potražio je medicinsku pomoć i, nakon pregleda, prekinuo posjetu SAD-u i vratio se u Srbiju. Odmah po dolasku u Beograd, Vučić je hospitalizovan na Vojnomedicinskoj akademiji. Nekoliko sati kasnije, otpušten je iz bolnice, a 7. maja se vratio u kancelariju prije nego što je odletio za Moskvu.
Prethodno je najavljeno da će se srpski predsjednik tokom putovanja u SAD sastati sa nekoliko visokih zvaničnika Republikanske stranke. Sam Vučić je najavio dva sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na raznim događajima. Međutim, srpski predsjednik je uspio da razgovara samo s bivšim gradonačelnikom Njujorka Rudolfom Đulijanijem.
Bivše srpske diplomate, opozicione ličnosti i regionalni mediji tvrdili su da je posjeta prekinuta usred otkrivanja Vučićevog neuspjelog pokušaja da prisustvuje sastanku Republikanskog nacionalnog komiteta i večeri za donatore koju je organizirao Trampov tim u Mar-a-Lagu. Prema riječima političara i novinara, srpski predsjednik je namjeravao da se pridruži događajima u privatnom svojstvu i iskoristi tu priliku da osigura neformalni sastanak s američkim predsjednikom, ali mu je navodno odbijen ulazak.
Kasnije je glasnogovornica Bijele kuće u današnjem intervjuu s Pavlovićem izjavila da šef Trampovog kabineta nikada nije „spriječio“ predsjednika Vučića da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu, odbacujući navode kao „lažne vijesti“.
U svakom slučaju, najavljeni sastanci s Trampom i visokim zvaničnicima nikada se nisu održali.
Stručnjaci ne isključuju da je Vučićev plan vjerovatno bio da se prvo sastane s američkim predsjednikom, a zatim otputuje u Moskvu na Paradu pobjede 9. maja, čime bi pokazao svoju namjeru da održi geopolitičku ravnotežu. No, ovaj vjerovatni plan je očigledno propao.
- Studenti iz Srbije zahtijevaju raspuštanje parlamenta
Studenti svih univerziteta u Srbiji koji učestvuju u protestima zahtijevaju raspuštanje Narodne skupštine Republike Srbije i pozivaju na prijevremene parlamentarne izbore.
U svom saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, demonstranti su takođe pozvali sve građane da na izborima podrže političku snagu kojoj aktivisti vjeruju.
„Vjerujemo da je demokratija jedini ispravan način za rješavanje političke krize takvih razmjera, stoga pozivamo narod da podrži listu kojoj će studenti koji blokiraju sve visokoškolske ustanove u Srbiji izraziti svoje povjerenje, kako bi istina pobijedila na vagi pravde“, navodi se u saopštenju.
Studenti su takođe podsjetili da su više od pet mjeseci intenzivno pokušavali svim pravnim i mirnim sredstvima osigurati da se njihovi zahtjevi ispune, ali uprkos tim naporima, to se nije dogodilo, a vlada ne pokazuje nikakvu inicijativu u tom cilju. „Studentski pokret je pokrenuo proteste neviđenih razmjera, pokazao da glas mladih nije samo buka, već snaga koja može pokrenuti promjene, vratiti dostojanstvo i probuditi nadu u pravdu i slobodu, te dokazao da je suverenitet naše zemlje u rukama naroda. Sa čvrstim uvjerenjem u ispravnost naših zahtjeva, navodimo da su korijeni korupcije u vlasti previše duboko prodrli u državne institucije, koje su time spriječene da samostalno ispunjavaju svoje dužnosti“, navodi se u studentskom saopštenju.
Kao što je poznato, glavni zahtjevi studenata koji učestvuju u protestima uključuju objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu, privođenje pravdi odgovornih za smrtonosnu tragediju, istragu nasilja nad demonstrantima, prekid ugnjetavanja i povećanje finansiranja obrazovanja. Studenti, takođe, zahtijevaju zvaničnu istragu o navodnoj upotrebi zvučnog oružja protiv demonstranata u Beogradu ovog marta.
Vođa vladajuće Srpske napredne stranke, bivši premijer Miloš Vučević, odbacio je pozive na prijevremene izbore kao „destruktivne“ i izjavio da bi „izbori donijeli samo haos“.
- Evropski parlament odobrio izvještaje o evropskim integracijama Srbije i Kosova
U dva izvještaja usvojena 7. maja, zastupnici Evropskog parlamenta procijenili su napredak koji su Kosovo i Srbija postigli u svojim naporima da se pridruže Evropskoj uniji 2023. i 2024. godine.
Kosovo je ostvarilo značajan napredak u izbornim reformama, ekonomskoj održivosti i zaštiti osnovnih prava, kažu zastupnici Evropskog parlamenta. Međutim, izazovi ostaju u reformi pravosuđa, slobodi medija, efikasnosti javne uprave i digitalizaciji javnih usluga. Izvještaj naglašava da je kontinuirana posvećenost sveobuhvatnim reformama i inkluzivnom upravljanju ključna za napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama.
Zastupnici Evropskog parlamenta napominju da dijalog između Prištine i Beograda, nažalost, nije dao očekivane rezultate i pozivaju obje strane da provedu Briselski i Ohridski sporazum, uključujući uspostavljanje Udruženja/Zajednice opština sa srpskom većinom, te da Srbija prestane sa svojim protivljenjem članstvu Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
Zastupnici Evropskog parlamenta, takođe, napominju da je Kosovo meta stranog uplitanja i kampanja dezinformisanja, posebno Rusije i Kine, s ciljem destabilizacije regije i potkopavanja evropske integracije Zapadnog Balkana. Evropski parlament stoga poziva vladu Kosova da ojača svoje kapacitete za suočavanje s takvim prijetnjama.
Izvještaj je usvojen sa 353 glasa za, 145 protiv i 78 suzdržanih.
Izvjestilac Riho Teras (Evropska narodna stranka, Estonija) je rekao: „Jasno je da procesu integracije Kosova treba novi zamah – potrebno nam je novo poglavlje u pregovorima između Prištine i Beograda. Izuzetno je pozitivno što sve glavne stranke na Kosovu snažno podržavaju integraciju u EU. Budućnost Kosova leži u evropskoj porodici i mi ćemo zajedno raditi na agendi reformi, jer svako buduće pristupanje mora biti zasnovano na zaslugama.“
***
Izvještaj o Srbiji napominje da, uprkos određenom napretku u pregovorima, Srbija još uvijek ima velike prepreke koje treba savladati. Zastupnici Evropskog parlamenta kažu da Beograd treba da poboljša svoj unutrašnji politički dijalog, održi vladavinu prava, provede reforme protiv korupcije, radi na sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa s Kosovom i u potpunosti uskladi svoju vanjsku politiku s politikom EU. Evropski parlament poziva srpske vlasti da osiguraju nezavisnost ključnih institucija, uključujući regulatore medija kao što je Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM). Beograd bi takođe trebao u potpunosti provesti sve preostale preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope o izbornoj reformi mnogo prije nego što se održe bilo kakvi novi izbori.
Zastupnici Evropskog parlamenta zahtijevaju potpuno i transparentno suđenje i službenu istragu o urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kao i nepristrasnu istragu o navodnoj upotrebi „ilegalne tehnologije za kontrolu nereda protiv demonstranata“ (tzv. zvučni top). Uz to što osuđuju kontinuirano nasilje nad studentima, zastupnici Evropskog parlamenta su takođe duboko zabrinuti zbog rastućeg političkog i finansijskog pritiska na nastavnike i univerzitetske profesore koji podržavaju kolektivnu akciju studenata.
Izvještaj je usvojen sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 suzdržanih.
Izvjestilac Tonino Picula (Grupa Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Hrvatska) je rekao: „Dugogodišnja politička kriza, pogoršana nedostatkom napretka u osnovnim kriterijima kao što su korupcija, vladavina prava, sloboda medija i izborna reforma, direktno utiče na napredak Srbije na putu ka članstvu u EU. Predugo je Srbija pokušavala da dobije najbolja sredstva EU, odbacujući naše temeljne vrijednosti i našu geopolitičku orijentaciju. Proces proširenja zasniva se na zaslugama i napredak Srbije može imati pozitivan uticaj na region.“
***
Spore reforme vezane za slobodu medija i vladavinu prava, kao i nedostatak napretka u normalizaciji između Beograda i Prištine, zajednički su problemi za Srbiju i Kosovo, koji ometaju evropske integracije. Istovremeno, neusklađenost politike Beograda sa „osnovnim vrijednostima“ i „geopolitičkom orijentacijom“ Evropske unije, drugim riječima, proruska vanjska politika srpskih vlasti, isključivo je problem za Srbiju. Zastupnici Evropskog parlamenta naglasili su da bez koordinacije vanjske politike sa EU, Srbija neće moći osigurati napredak na putu ka EU.
Iako Izvještaj koji je odobrio Evropski parlament nije pravno obavezujući dokument, njegov politički uticaj je značajan.
- BiH u najozbiljnijoj krizi od Dejtona
Na redovnoj sjednici Savjeta sigurnosti UN-a, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Kristian Šmit, predstavio je izvještaj o situaciji u zemlji, upozoravajući da Bosna i Hercegovina prolazi kroz najtežu političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
Izvještaj obuhvata period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine. Šmit je ocijenio da je obuhvaćeni period obilježen „značajnim porastom političkih tenzija“, posebno tokom prvog kvartala 2025. godine.
Posebno je skrenuo pažnju na postupke predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, kojeg je sud u februaru osudio na 12 mjeseci zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog ignorisanja odluka visokog predstavnika. Prema riječima visokog predstavnika, od presude, Dodik je intenzivirao svoju retoriku o secesiji, a Republika Srpska je pod njegovim vodstvom preduzela niz zakonodavnih koraka koji potkopavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik je rekao da ga ljudi sve češće pitaju: „Gospodine Šmit, možete li spriječiti još jedan rat?“ Njegov odgovor je bio nedvosmislen: „Opasnost od rata ne postoji.“ „Ovo je izvanredna kriza – najteža od Dejtona – ali još ne vidim nikakve naznake da je riječ o bezbjednosnoj krizi“, rekao je visoki predstavnik. „Narod u BiH može da živi zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ili ekstremizam. Imate mnogo dokaza za to. Međunarodna zajednica mora pomoći ovim ljudima i pokazati da nisu zaboravljeni“, rekao je.
Ubrzo nakon što je Šmit počeo da čita svoj izvještaj, ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja izašao je iz sale za sjednice u znak protesta protiv visokog predstavnika. „Ne priznajem legitimnost Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, jer ga Savjet bezbjednosti nikada nije službeno odobrilo. On može biti prisutan samo kao privatna osoba. Ne želim slušati njegove pristrasne stavove“, rekao je Nebenzja prije nego što je napustio sastanak.
- Hrvatska će do 2030. godine izdvajati 3% BDP-a za odbranu
Ovo je najavio hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, koji je učestvovao na konferenciji Defense24Days o odbrani i bezbjednosti u centralnoj i istočnoj Evropi u Varšavi.
U svom govoru na panelu pod nazivom „Novi temelji odbrambenog sistema. Renaoružavanje Evrope kao šansa za nezavisnost naoružanja“, ministar je naglasio ulogu Hrvatske u jugoistočnoj Evropi, opisujući regiju kao potencijalno opasnu. Stabilnost jugoistočne Evrope je prioritet za Hrvatsku, naglasio je Anušić.
„Hrvatska ima iskustvo Domovinskog rata, koje ne želimo ponoviti. Naš cilj je stabilno i sigurno okruženje, što znači mir i sigurnost u jugoistočnoj Evropi“, naglasio je.
Prema riječima hrvatskog ministra, ruska agresija možda neće završiti u Ukrajini. Prema njegovim riječima, trenutna međunarodna situacija je izuzetno opasna i nema vremena za dublje promišljanje. „U trci smo s vremenom i odgovorni smo za bezbjednost naših zemalja i naroda, stoga moramo ubrzati proces naoružavanja“, rekao je Anušić.
Naglasio je da je hrvatska vlada posljednjih godina odlučila da poveća finansiranje oružanih snaga, posebno izdvajanjem značajnih sredstava za modernizaciju vojske, uključujući kupovinu od Francuske (mlaznjaci Rafale) i Turske (dronovi Bajraktar). Pažnja se takođe posvećuje razvoju sposobnosti protivvazdušne odbrane u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema ministrovim riječima, hrvatska potrošnja na odbranu već je dostigla „dva posto BDP-a“, a do 2030. godine Hrvatska „će izdvajati tri posto BDP-a“.
Dodao je da bi želio da Hrvatska krene ka razvoju vlastite industrije naoružanja i da se oslanja na poljsko iskustvo u tom pogledu. „Hrvatska vidi Poljsku, s kojom imamo odlične bilateralne odnose, kao odličnog saveznika i partnera s kojim možemo da razvijamao zajedničke projekte kada je u pitanju razvoj odbrambene industrije“, napomenuo je Anušić.
Glavne teme panela bile su sigurnosna situacija u Evropi od ruske agresije na Ukrajinu, napori zemalja da modernizuju svoje oružane snage i plan ReArm Evrope.
Evropska komisija je u martu objavila plan ReArm Evrope, koji predviđa povećanje odbrambenih izdataka za 1,5 posto godišnjeg BDP-a država članica. Hrvatski ministar odbrane naglasio je da plan „ne bi trebao ostati samo dobra priča, već da treba da postane konkretan projekat za stvaranje evropske nezavisnosti u oblasti bezbjednosti“.
Nije isključeno da bi u budućnosti saradnja Zagreba i Varšave u vojnoj oblasti mogla postati osnova za odbrambenu uniju u regiji Tri mora.
