Zašto je Budva toliko važna? – Ljubomir Filipović

Zašto je Budva toliko važna? – Ljubomir Filipović

Budva je mali grad koji zauzima središnje mjesto na crnogorskom primorju. Grad od samo 25 tisuća stanovnika jedno je od najbrže rastućih naseljenih mjesta ne samo u Crnoj Gori, već i na Balkanu. Povijest ovog grada seže duboko u prošlost, a grad se spominje u Sofoklovim tragedijama kao mitsko mjesto koje su utemeljili tebanski kralj Kadmo i njegova žena Harmonija. Ako pogledate kartu Rimskog carstva u petom stoljeću nove ere, možete vidjeti da granica rimskih provincija Dalmacije i Prevalisa prolazi kroz današnju teritoriju općine Budva. Područje općine Budva stoljećima je bilo posljednja i najjužnija kontinentalna granica Zapadne Europe, najprije Mletačke Republike, a zatim Austro-Ugarske. Susjedni grad Bar, danas u Crnoj Gori, već je bio dio Otomanskog carstva. Razlike utjecaja u arhitekturi starih gradova vidljive su i danas.

Budva je doživjela gospodarski procvat za vrijeme jugoslavenske države. Postala je turistička destinacija prve kategorije, a uz Dubrovnik i omiljeno mjesto za odmor gostiju iz zapadne Europe. Grad-hotel Sveti Stefan postao je jedna od znamenitosti koja se nije mogla zaobići na razglednicama bivše Jugoslavije.

Tijekom snimanja filmova u zapadnojugoslavenskoj koprodukciji, mnoge su filmske zvijezde posjećivale Budvu šezdesetih i sedamdesetih godina. Sophia Loren, Richard Burton, Richard Widmark, Sidney Poitier, a kasnije i Sylvester Stallone, a za vrijeme rata Claudia Schiffer, krasili su razglednice ovog mjesta.

Zbog malog broja stanovnika i velikog BDP-a koji grad ostvaruje, Budva je važila za jednu od najbogatijih, ako ne i najbogatiju općinu bivše Jugoslavije.

Imajući u vidu da se i danas četvrtina crnogorskog BDP-a ostvaruje od turizma, a da Budva učestvuje sa polovinom turističkog prometa u Crnoj Gori, onda postaje jasnije zašto je ovaj grad važan za crnogorsku ekonomiju.

Nakon obnove neovisnosti ovaj je grad postao omiljeno odredište ruskih oligarha, ali i bogataša i tajkuna iz drugih dijelova svijeta. Hotel Splendid otvoren je 2005. godine, a njegov vlasnik i osnivač bio je general Viktor Ivanenko, posljednji direktor KGB RSFR i prvi direktor FSB-a u povijesti. Rečeno je i da je Viktor Holomojski vlasnik drugog po veličini hotela, hotela Avale. Grad je postao popularan po korupciji i prisutnosti organiziranog kriminala, kasina i noćnog života. Kao reklama za hotel Splendid snimljen je film iz serijala o Jamesu Bondu, “Casino Royal”.

Tih su godina u Budvi koncertirali Rolling Stones i Madonna.

Nakon svjetske ekonomske krize 2008. tržište nekretnina u Crnoj Gori je implodira, a budvanska uprava zapala je u probleme. Počinju istrage o korupcijskim poslovima i dva gradonačelnika završavaju u zatvoru. U istragama se spominju različiti globalno kontroverzni igrači, od suradnika palestinskog predsjednika Yassera Arafata, preko ruskih organiziranih kriminalnih skupina, do bliskoistočnih i dalekoistočnih interesantnih osoba. Bivši tajlandski premijer Taksin Shinawatra također postaje građanin Budve.

Nakon brojnih skandala, vladajući DPS Mila Đukanovića gubi vlast 2016. godine u Budvi uoči velikih promjena na državnoj razini koje će se dogoditi 2020. godine. Vlast proruskih i prosrpskih nacionalista se učvršćuje, a Demokratska fronta preuzima apsolutnu vlast na izborima 2020. i 2022. godine.

Nakon početka rata u Ukrajini, ovaj grad primio je najviše ukrajinskih izbjeglica i ruskih imigranata, a neka istraživanja govore da je na svakog građanina Budve dolazio jedan imigrant.

Ljudi koji bježe od rata i Putinova režima suočavaju se s paradoksom da vlasti u gradu podržavaju režim od kojeg su pobjegli. Lokalni srpski nacionalisti pod prijetnjom nasilja zabranjuju koncert bjelorusko-ukrajinskog benda Ljapis Trubecka 2022.

Iako su obećavale promjene, sudeći prema izvješćima i istragama, nove vlasti nastavljaju s istom korupcijom, samo mijenjaju gradsku identifikacijsku oznaku, a grad postaje poligon za promicanje srpskog nacionalizma i prokremaljske propagande.

Tako je novi gradonačelnik, donedavni saborski zastupnik i član Odbora za obranu i sigurnost Milo Božović, uhićen ni manje ni više nego zbog međunarodne trgovine kokainom.

Nakon njegova uhićenja dolazi do krize vlasti i Demokratski front se dijeli na dvije kolone koje na izborima u svibnju ponovno preuzimaju pedeset posto vlasti. Iako na prvi pogled nepomirljive zbog podjele plijena i osobnih razmirica, ove će dvije liste vrlo vjerojatno ponovno koalirati posredstvom srbijanskih vlasti i Srpske pravoslavne crkve. To je nedavno potvrdio i sam srbijanski predsjednik, koji je na jednoj od obližnjih propagandnih televizija obećao da će riješiti problem između dvije sukobljene struje unutar prosrpskog prokremaljskog pokreta u Budvi.

Najveći gubitnik izbora u Budvi je premijer Milojko Spajić, koji je nakon prošlogodišnjeg uspjeha i gotovo četvrtine osvojenih glasova pao na 7 posto potpore u tom važnom crnogorskom gradu. Gubitak podrške pripisuje se kampanji u srpskim medijima koji dominiraju crnogorskim medijskim prostorom. Zbog Spajićeve odluke da podrži rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici tjednima je bio meta kampanje u medijima bliskim Vučiću, u kojoj je proglašavan izdajnikom i slugom veleposlanstava Zapada.

Kako god završila saga o budvanskoj vlasti, trend konsolidacije i mogućnosti regeneracije onoga što se nekada zvalo Demokratski front predstavlja veliku prijetnju crnogorskoj demokraciji. Osim služenja interesima Vučićevog režima, čelnici ovog pokreta i njihova medijska podrška najodgovorniji su za širenje ruskog utjecaja u Crnoj Gori kroz relativizatorski narativ o prirodi Putinovog režima i sukoba u Ukrajini. Ove snage također dominiraju koalicijom na državnoj razini i pokazuju znakove skretanja Crne Gore s puta transatlantskih integracija. Odnos prema Srebrenici, prema neovisnosti Kosova, samo su neki od primjera koji bi trebali izazvati uzbunu.

Budva je mala po broju stanovnika, ali je ova sredina veoma važna zbog svog utjecaja. Mnogi već vide paralele i analogije s vlastima u glavnom gradu Podgorici, čija bi politička scena, kako upozoravaju analitičari, vrlo brzo mogla postati identična budvanskoj. Ako se to dogodi, vrlo lako se može dogoditi da Crna Gora skrene na put bez povratka i gubitka svoje suverenosti i samostalnosti.

Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju osobno mišljenje autora i ne smiju se podudarati sa stavom Centra

Lubomir Filipovič.
Crnogorski politolog