- Crna Gora i Albanija pridružuju se Inicijativi Tri mora (3SI). Hrvatska preuzima predsjedavanje 3SI od Poljske. Učesnici inicijative izražavaju podršku Ukrajini
Na 10. samitu Inicijative Tri mora, održanom u Varšavi, Crna Gora i Albanija su primljene kao pridružene članice, baš kao što su ranije primljene Ukrajina i Moldavija. Turska i Španija su se pridružile novim strateškim partnerima platforme, pored Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Japana i Evropske komisije.
Ovo je najveće proširenje naše Inicijative, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda.
Kao što je poznato, punopravne članice inicijative, pokrenute u Dubrovniku 2016. godine, jesu 13 država članica EU: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija.
Na samitu u Varšavi, albanski predsjednik Bajram Begaj naglasio je strateški značaj učešća zemlje u 3SI. „Naše učešće u Inicijativi Tri mora doprinijet će daljem jačanju njenog jugoistočnog krila i unapređenju njene strateške dimenzije, posebno u oblasti bezbjednosne saradnje, demokratske održivosti i transatlantske koordinacije“, rekao je.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da njegova zemlja, kroz saradnju u okviru Inicijative Tri mora, može ojačati strateški značaj regije, poboljšati kvalitet života svojih građana i osigurati trajni mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu.
„Crna Gora je ponosna što se pridružuje zajednici koja promoviše povezanost, inovacije i održivost – principe koji su ključni za budućnost regije Zapadnog Balkana“, rekao je. „Pridruživanjem ovoj inicijativi činimo još jedan korak ka našem strateškom cilju članstva u EU“, zaključio je Milatović.
* * *
Na Varšavskom samitu, Hrvatska preuzima jednogodišnje predsjedavanje 3SI od Poljske.
Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je da će se hrvatsko predsjedavanje fokusirati na jačanje ekonomske i energetske saradnje i razvoj infrastrukturnih veza. „Želimo povezati Baltičko i Jadransko more, ali i Crno i Jadransko more, te Crno i Baltičko more više nego prije“, naglasio je.
Plenković je napomenuo da postizanje energetske nezavisnosti ostaje prioritet, što je posebno važno s obzirom na sve veći broj prijedloga za nastavak uvoza ruskog plina putem plinovoda nakon što se u Ukrajini postigne prekid vatre. Naglasio je da Hrvatska postaje novo energetsko središte, s obzirom na terminale na Krku za naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG). „Proširenjem godišnjeg kapaciteta LNG terminala na ostrvu Krku na 6,1 milijardu kubnih metara plina, Hrvatska će moći opskrbljivati plinom zemlje srednje i istočne Evrope, te će tako postati regionalno energetsko središte“, rekao je premijer.
Tokom svog predsjedavanja, Hrvatska će se, također, zalagati za poboljšane modele financiranja infrastrukturnih projekata, jačanje parlamentarne saradnje i održavanje snažnih transatlantskih veza. Kao potvrdu podrške Sjedinjenih Američkih Država Inicijativi, hrvatski premijer istaknuo je prisustvo američkog ministra energetike Krisa Rajta na samitu.
* * *
Učesnici sastanka u Varšavi izrazili su nepokolebljivu podršku Ukrajini. U Zajedničkoj deklaraciji 10. samita Inicijative Tri mora, između ostalog, navodi se:
• „S obzirom na posljedice po evropsku i globalnu bezbjednost, snažno osuđujemo ruski rat agresije u Ukrajini, kao i svaku podršku trećih zemalja.“
• „Potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica. Također, naglašavamo ulogu podrške koju 3SI može imati u procesu obnove Ukrajine.“
• „Ostajemo spremni pojačati pritisak na Rusiju kako bismo oslabili njenu sposobnost da nastavi voditi svoj rat agresije.“
• „Izražavamo našu podršku pravednom, trajnom i sveobuhvatnom miru zasnovanom na principima Povelje UN-a i u skladu s međunarodnim pravom, uključujući UNCLOS, te kroz odgovarajuće mjere koje je dogovorila međunarodna zajednica.“
• „Ostajemo uvjereni da oni koji su naredili ili počinili ratne zločine u Ukrajini moraju biti pozvani na odgovornost.“
- Komesarka EU Kos posjetila Srbiju
Komesarka EU za proširenje Marta Kos posjetila je Srbiju 29. i 30. aprila, gdje se sastala s vladom, članovima parlamenta iz vladajućih i opozicionih stranaka i aktivistima civilnog društva, uključujući studente koji učestvuju u protestima.
Komesarka je naglasila da Evropska komisija i Evropski parlament pažljivo prate dešavanja u Srbiji, budući da je ona zemlja kandidat za članstvo u EU. „Izbor Srbije je da postane dio EU, a taj izbor dolazi s odgovornošću, predanošću i rezultatima. To je ono što želim vidjeti“, rekla je Kos.
Rekla je da je s predstavnicima srbijanske vlade i Narodne skupštine razgovarala o hitnoj potrebi za provedbom reformi na koje se Srbija obavezala prije otvaranja sljedećeg Klastera 3. To uključuje tri medijska zakona, izborni zakon i imenovanje novih članova Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). „Provođenje reformi se odnosi na proces transformacije. To nije zato što im neko u Briselu govori da to urade i nije samo štikliranje kvadratića“, naglasila je komesarka.
U Beogradu se Kos sastala s novim srbijanskim premijerom Đurom Macutom, predsjednikom Aleksandrom Vučićem i predsjedavajućom parlamenta Anom Brnabić, kao i s predstavnicima vladajuće većine i opozicije u parlamentu.
U objavi na društvenim mrežama nakon sastanka s evropskom komesarkom, srbijanski predsjednik je napomenuo da su imali „dobar razgovor“ s posebnim fokusom na reforme i provedbu Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan. „Naglasio sam našu punu spremnost da ubrzamo reforme, ne zbog birokratskih zahtjeva, već zato što vjerujemo da će one donijeti bolji život našim građanima“, napisao je Vučić.
Govoreći na konferenciji s premijerom Macutom, Kos je rekla da poziva Srbiju na saradnju s Evropom na reformama, stvaranju nezavisnog pravosuđa koje može efikasno boriti protiv korupcije i izbornom sistemu koji garantuje da se čuje volja srbijanskog naroda. „Ono što tražimo vrlo je slično zahtjevima građana koji protestuju“, naglasila je.
Kos je posjetila Novi Sad, gdje je položila cvijeće ispred željezničke stanice gdje se 1. novembra urušio krov, i sastala se sa studentima. „Želim ponoviti da ono što EU traži od Srbije usko se poklapa sa zahtjevima građana koji protestuju. Najvažnije je da želim da vi, mlada generacija, imate koristi od mnogih prilika koje EU nudi“, napisala je nakon sastanka.
Kada su je novinari pitali o mogućim posljedicama ukoliko se Vučić odluči prisustvovati paradi u Moskvi 9. maja, Kos je istakla da su 9. maj 1945. i 9. maj 2025. dvije potpuno različite situacije. „Na predsjedniku Vučiću je da odluči hoće li ići u Moskvu ili ne. Ali ako ode, mnoge institucije EU i države članice će to uzeti u obzir. Tada bi zadatak da pomognem Srbiji da ostane čvrsto na svom putu ka EU bio mnogo teži. No, to je njegova odluka“, zaključila je.
Ni Kos ni drugi zvaničnici Evropske komisije nisu najavili nikakve konkretne korake EU kao odgovor na moguće Vučićevo učešće u proslavi 9. maja u Moskvi.
- Srbija osigurala još jedno odgađanje sankcija NIS-u
„Srbija je uspjela osigurati novo odgađanje sankcija NIS-u, ovaj put za dva mjeseca, do 27. juna. Zahvaljujem našim američkim partnerima na razumijevanju stava Srbije“, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić na društvenim mrežama.
Kao što je poznato, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a 10. januara stavio je „Naftnu industriju Srbije“, NIS, na listu sankcija zbog ruskog vlasništva nad kompanijom.
SAD su već dva puta odgodile primjenu sankcija, krajem februara i krajem marta, svaki put samo za mjesec dana.
Od decembra 2024. godine, najveći dioničar NIS-a sa 50% dionica bio je Gazprom Neft (Rusija). Dodatnih 5% pripadalo je Gazpromu (Rusija), 29,87% srpskoj vladi, a preostale dionice manjinskim dioničarima. U februaru 2025. godine, vlasnička struktura je pretrpjela promjene, jer je Gazprom Neft prenio oko 5% Gazpromu, smanjujući svoj udio sa 50 na približno 44,85%.
Odgađanje sankcija dolazi usred znakova promjena u politici sankcija Vashingtona. Administracija predsjednika Donalda Trampa je prethodno naložila OFAC-u da preispita neka postojeća ograničenja za kompanije povezane s Rusijom, kažu analitičari.
- Crnogorski predsjednik nije potpisao zakon o angažovanju investitora iz UAE u kontroverznim obalnim projektima u blizini Ulcinja
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović vratio je 29. aprila parlamentu na ponovno razmatranje prijedlog zakona o odobravanju Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Sporazum je trebao otvoriti put investitorima iz UAE za razvoj 12-kilometarskog pojasa obale poznatog kao „Velika plaža“ u Ulcinju.
Prethodnog dana, crnogorski parlament usvojio je zakone o ratifikaciji Sporazuma o ekonomskoj saradnji i Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), uprkos kritikama aktivista civilnog društva, ekologa i opozicije. Glasanje je bilo neophodno da bi sporazumi koje je premijer Milojko Spajić potpisao s predstavnicima OAU stupili na snagu.
Predsjednik je potpisao jedan od dva prijedloga zakona, potvrđujući Sporazum o ekonomskoj saradnji, ali je treći vratio parlamentu. Milatović je rekao da bi sporazum s UAE, spomenut u prijedlogu zakona, stavio Crnu Goru u nepovoljan položaj. Novi zakon „predviđa niz obaveza za državu Crnu Goru, a istovremeno ne sadrži konkretne obaveze druge strane koje bi osigurale zaštitu interesa naše države“, rekao je Milatović. „Ovim pristupom, crnogorska vlada je stavila državu Crnu Goru u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu.“
Glavne Milatovićeve zabrinutosti su „odstupanja od ustavnih odredbi o obezbjeđivanju slobodne konkurencije i jednakih tržišnih uslova“ i „obustava primjene crnogorskog zakonodavstva o javnim nabavkama, javnim tenderima i državnoj imovini“.
Osvrnuo se i na visok nivo netransparentnosti uočen nakon pripreme i potpisivanja sporazuma i prijetnju da bi odstupanja od prihvaćenih pravila tržišne ekonomije i pružanja državne pomoći mogla dovesti u pitanje nastavak puta Crne Gore ka EU.
Odbijanje predsjednika Milatovića da potpiše zakon koji je predložila vlada, a koji je podržala vladajuća većina, još je jedna potvrda postojećih kontradikcija između njega i premijera Spajića. Milatović je već neko vrijeme u opoziciji prema vladi po mnogim političkim i ekonomskim pitanjima.
- Kosovo izdalo naloge za hapšenje 20 Srba zbog ratnih zločina
Glavni sud u Prištini, na prijedlog Specijalnog tužilaštva, izdao je naloge za hapšenje 20 Srba zbog sumnje da su počinili ratne zločine, ubistvo 106 albanskih civila u Đakovici u maju 1999. godine.
Prema navodima tužilaštva, nakon rata, tijela ubijenih civila pronađena su u masovnoj grobnici u Batajnici kod Beograda.
Među optuženima za ratne zločine je i bivši zamjenik predsjednika vodeće stranke kosovskih Srba, Srpska lista, Milan Radojičić.
Radojičić je i glavni osumnjičeni u slučaju terorističkog napada u Banjskoj na sjeveru Kosova u septembru 2023. godine, gdje je naoružana srpska grupa napala kosovsku policiju, ubivši policajca. Uprkos nalogu za hapšenje izdatom u tom slučaju, Radojičić nikada nije pritvoren. Trenutno se nalazi u Srbiji. Beograd nastavlja da pruža Milanu Radojičiću azil i zaštitu, uprkos teškim zločinima koje je optužen da je počinio u Prištini.
- Albanija ukida bezvizni režim za Bjeloruse
Albanske vlasti su 24. aprila objavile suspenziju sporazuma s Bjelorusijom iz 2020. o međusobnom ukidanju viza. Prije toga, Bjelorusi su mogli boraviti u Albaniji bez vize najviše 30 dana od datuma ulaska i ukupno najviše 90 dana u kalendarskoj godini.
Nakon što odluka stupi na snagu, bjeloruskim državljanima će biti potrebna viza za prelazak u Albaniju.
Vlada je odobrila promjenu u znak podrške zakonu „O međunarodnim sporazumima u Republici Albaniji“ na prijedlog ministra za Evropu i vanjske poslove.
Evropska unija je više puta izjavila da je potrebno uskladiti viznu politiku kandidata za pristupanje EU s pravilima koja su na snazi unutar Evropske unije.
Ranije je albanska vlada donijela sličnu odluku o ponovnom uvođenju viza za građane Rusije. Od aprila 2023. Albanija je ukinula bezvizni režim za Ruse, koji je bio na snazi od 1. maja do 30. septembra.
