- Sjeverna Makedonija ima novu predsjednicu koja ne priznaje novo ime zemlje
Gordana Siljanovska-Davkova, koju je predložila opoziciona stranka VMRO-DPMNE, postala je nova predsjednica Sjeverne Makedonije.
Stevo Pendarovski, koji se kandidovao za reizbor sa vladajućom Socijaldemokratskom unijom Makedonije (SDSM), izgubio je u drugom krugu, koji je održan 8. maja, pretrpjevši težak poraz.
Za Pendarovskog je glasalo 29%, za Siljanovsku-Davkovu 65% glasača.
Predstavnica VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova položila je 12. maja zakletvu kao predsjednica zemlje, koju je nazvala „Makedonija“, uprkos činjenici da u zvaničnom tekstu zakletve predsjednika stoji „Sjeverna Makedonija“.
Naziv “Makedonija” je promijenjen u “Sjeverna Makedonija” kao dio dogovora između Skoplja i Atine koji su zapisani u Prespanskom sporazumu. Kada je bivša jugoslovenska republika Makedonija preimenovana, Grčka je deblokirala njen ulazak u NATO i EU.
VMRO-DPMNE i aktuelna predsjednica zemlje Siljanovska-Davkova protivili su se preimenovanju i nikada javno ne koriste novo ime.
Stav nove vlade Sjeverne Makedonije već je doveo do komplikacija u odnosima s Grčkom.
Nakon incidenta na inauguraciji, grčko ministarstvo vanjskih poslova službeno je izjavilo da daljnji napredak u bilateralnim odnosima sa Sjevernom Makedonijom, kao i evropski kurs zemlje, zavise od pune implementacije Prespanskog sporazuma, uključujući i korištenje ustavnog imena zemlje.
- Pobjednici parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji pokreću pregovore o stvaranju vladine koalicije
Patriotska koalicija koju predvodi VMRO-DPMNE postala je vođa parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji. Ovu političku snagu podržalo je 43,2% birača koji su učestvovali u glasanju. VMRO-DPMNE će dobiti 58 od 120 mjesta u novom sazivu parlamenta.
Evropski front (formiran oko člana vladajuće koalicije, albanske Demokratske unije za integraciju, DUI) dobio je 13,8% i sada može da računa na 19 mandata.
Vladajuća Socijaldemokratska unija Makedonije (SDSM) (15,4%) dobit će samo 18 mjesta.
Koalicija opozicionih albanskih partija VLEN (VRIJEDI) osvojila je 10,7% i imaće 13 mandata.
Proruska stranka Levica dobila je 6,8% podrške i ima šest mandata.
Lijevo-patriotski pokret “ZNAM – Za našu Makedoniju” ima podršku 5,6% birača i dobio je šest mandata.
Stranka VRMO-DPMNE koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji 8. maja i albanska opoziciona koalicija VLEN (VRIJEDI) već su postigli dogovor o glavnim principima formiranja vladine koalicije, uključujući evropske integracije.
Međutim, deklarisano oklijevanje VMRO-DPMNE da ispuni ranije postignute sporazume sa Grčkom i Bugarskom zarad evropskih integracija može obustaviti proces europskih integracija zemlje.
- Srbija i Kina dogovorile proširenje strateškog partnerstva
Predsjednici Srbije i Narodne Republike Kine, Aleksandar Vučić i Si Đinping, potpisali su u Beogradu Zajedničku izjavu dvije zemlje o produbljivanju i proširenju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću u novoj eri.
“Republika Srbija i Narodna Republika Kina prelaze sa strateškog odnosa, na koji smo uspjeli da podignemo naše bilateralne odnose, na zajedničku budućnost naše dvije zemlje. Ovo je najviši oblik saradnje između dvije države”, rekao je Vučić nakon potpisivanja dokumenta.
Nakon potpisivanja Zajedničke izjave, članovi delegacija Srbije i Kine razmijenili su 28 dokumenata, memoranduma o saradnji i međusobnom razumijevanju u oblastima infrastrukture, trgovine, istraživanja, ekologije, tehnologije, kulture, sporta i informisanja.
Stranke su posebnu pažnju posvetile javnim izjavama o poštovanju suvereniteta obje zemlje. Vučić je rekao da Beograd podržava princip Jedne Kine, dok je Si Đinping rekao da Kina poštuje teritorijalni integritet Srbije i da se zalaže da Kosovo ostane unutar granica Srbije.
Očekivalo se da će Vučić i Si Đinping obilježiti 25. godišnjicu NATO bombardovanja kineske ambasade u Beogradu, ali su lideri na kraju odlučili da zaobiđu ovu temu.
Nije bilo javnih izvještaja o pregovorima o kupovini kineskog naoružanja od strane Srbije, iako je Beograd ranije najavio nastavak saradnje sa Pekingom u oblasti odbrane.
- Srpski ambasador se vraća u Ukrajinu
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio 13. maja, nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Ukrajine, Dmitrom Kulebom.
“Ambasador Srbije će se u bliskoj budućnosti vratiti dužnostima u Kijevu”, napisao je Vučić na društvenoj mreži X.
Kuleba je zajedno sa suprugom predsjednika Ukrajine Olenom Zelenskom boravio u Beogradu od 12. do 13. maja. Ovo je bila prva posjeta visokog ukrajinskog zvaničnika Srbiji, otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Prema Vučićevim riječima, predsjednik Srbije i šef Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine “dogovorili su se o unaprijeđenju bilateralnih odnosa, sa posebnom spremnošću da se u bliskoj budućnosti organizuje ekonomski forum privrednika dvije zemlje”.
Ukrajinski ministar je, nakon sastanka sa premijerom Srbije Milošem Vučevićem, 19. novembra najavio dogovore za održavanje prvog sastanka Međuvladine ukrajinsko-srpske komisije za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju od 2013. godine.
Vučević je napomenuo i da je sa ministrom Kulebom razgovarao o “problemima sa kojima se Srbija suočava, posebno na međunarodnom planu”. To može da znači da je prava svrha pregovora u Beogradu bila pokušaj da se Kijev ubijedi da ne podrži odluke koje predstavljaju najveći izazov za Srbiju u ovom trenutku: pristupanje Kosova Vijeću Europe i potpisivanje Rezolucije Generalne skupštine UN o genocidu u Srebrenici.
- U Hrvatskoj formirana desničarska konzervativna vladina koalicija
Predsjednik Vlade Hrvatske i šef HDZ-a Andrej Plenković predao je predsjedniku Zoranu Milanoviću potpise poslanika neophodne za dobivanje mandata za formiranje nove vlade.
Lider HDZ-a uspio je prikupiti njih 78 (trebalo je najmanje 76).
Predstavnici HDZ-a dali su 61 potpis, predstavnici Domovinskog pokreta 12 potpisa, četiri je predstavnika nacionalnih manjina (osim Srba) i još jedan poslanik.
Prva sjednica hrvatskog Sabora zakazana je za 16. maj.
Iako se očekuje da će Plenković ostati na funkciji, nova hrvatska vlada će zbog sudjelovanja u vladinoj koaliciji Domovinskog pokreta voditi desniju konzervativniju politiku.
- Albanski premijer Edi Rama sastao se sa dijasporom u Atini
Albansko-grčki odnosi i potreba za njihovim unaprijeđenjem, ne samo za dobrobit dvije zemlje, već i za cijeli region, bili su u fokusu dugog obraćanja koje je albanski premijer Edi Rama održao 12. maja u Atini pred nekoliko hiljada predstavnika albanske dijaspore. Rama je rekao da Albanci i Grci treba da idu naprijed kao ravnopravni, ostavljajući iza sebe prošlost i probleme za koje je rekao da su uglavnom uzrokovani politikom. “Albanija nema nikakvih pretenzija prema Grčkoj, osim međusobnog poštovanja i brige za sunarodnike koji žive u naše dvije zemlje, kao i međusobnog prijateljstva i dobrosusjedstva”, naglasio je on, napominjući da njegova zemlja “vidi Grčku kao prirodnog strateškog partnera”.
Sastanak u Atini je prvi u obilasku nekoliko evropskih gradova u kojima Rama planira da se sastane sa sunarodnicima koji žive van Albanije.
Posjeti premijera Albanije Grčkoj prethodile su burne rasprave u grčkim političkim krugovima. Opozicija je njegov sastanak sa albanskim imigrantima smatrala “provokacijom”, a grčki premijer Krijakos Micotakis “nepotrebnim”.
Posjeta Edija Rame, koja je najavljena kao privatna, uslijedila je usred pogoršanja grčko-albanskih odnosa nakon zatvaranja izabranog gradonačelnika albanskog grada Himare, etničkog Grka, Fredija Belerija, optuženog za lažiranje glasova. Atina smatra Belerijevu dvogodišnju kaznu kršenjem prava grčke manjine u Albaniji.
Belerijeva presuda razljutila je Grčku, koja je najavila namjeru da blokira pregovore Albanije za pristupanje EU ako ne bude poštovala prava izabranog gradonačelnika Himare. Osim toga, grčke vlasti su u aprilu objavile da će Beleri, koji je sada u zatvoru, biti kandidat na izborima za Evropski parlament 9. juna s vladajućom strankom Nova demokratija.
