Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 22. 04. 2024 – CWBS

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 22. 04. 2024 – CWBS
  • PSSE podržava pristupanje Kosova SE

Za prijedlog je glasao 131 poslanik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, 29 je bilo protiv, a 11 suzdržanih.

Protiv su glasali poslanici iz Srbije, kao i većina poslanika iz Španije, Kipra i Mađarske. U međuvremenu, većina poslanika iz Grčke, zemlje koja ne priznaje Kosovo, glasala je za taj potez.

Zaključak i preporuku o prijemu Kosova u Savjet Evrope pripremila je izvještačica iz Grčke, Dora Bakojani. Poslanici iz Srbije podnijeli su nekoliko amandmana, koji su svi odbijeni. Poslanici iz Italije i Mađarske takođe su podnijeli dva amandmana u kojima je naglašena potreba za značajnim napretkom u uspostavljanju Zajednice srpskih opština kao preduslova za članstvo Kosova. Ovi amandmani su takođe odbačeni.

Konačnu odluku o članstvu Kosova mora da donese Komitet ministara Savjeta Evrope. Komitet će se sastati 16. i 17. maja. Vjeruje se da bi neke evropske nacije mogle da zahtjevaju da Kosovo pokaže napredak u uspostavljanju Zajednice srpskih opština prije nego Komitet ministara SE donese konačnu odluku.

  • Vladajuća stranka pobijedila na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj

Prema okvirnim rezultatima, nakon obrade podataka sa gotovo svih biračkih mjesta, vladajuća stranka HDZ će dobiti 61 mandat u Hrvatskom saboru, SDP – 42, Domovinski pokret – 14, Most – 11, Možemo! – 10, IDS – 2, Nezavisna platforma Sjever -2, a koalicija Fokus/Republika – 1.

Birački dan je bio 17. april.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je 21. aprila da će pregovori o formiranju nove vlade započeti u ponedjeljak, 22. aprila.

“Poruka izbora je da je HDZ zajedno sa svojim partnerima relativan pobjednik. Ponovo ćemo formirati vladu. Od ponedjeljka krećemo u dalje pregovore sa svima koji su spremni, prema stepenu povjerenja koje su dobili od birača”, rekao je Plenković. On je rekao da već postoje kontakti sa Domovinskim pokretom i da će razgovarati ove sedmice.

Ako se stvori koalicija HDZ-a desnog centra i desnog Domovinskog pokreta, zagrebačka će politika postati desnija, više usmjerena na zaštitu interesa Hrvatske i Hrvata. Prije svega, možemo očekivati jačanje borbe protiv ilegalnih migracija, odbacivanje dijela evropskih programa u oblasti rodne politike, aktivniju zaštitu i promociju hrvatske kulture, obuzdavanje saradnje sa srpskom manjinom, te manje aktivno sudjelovanje Hrvatske u inicijativama usmjerenim na vojnu pomoć Ukrajini.

  • Republika Srpska (BiH) usvaja vlastiti izborni zakon

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je u noći 19. aprila na vanrednoj sjednici Zakon o izborima. Zakon predviđa da izbore u Republici Srpskoj ne sprovode državni organi Bosne i Hercegovine. Ova uloga je povjerena izbornim komisijama koje su imenovane od strane vlasti Republike Srpske.

Planirano je da Republička izborna komisija u RS preuzme ulogu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u organizaciji izbora u Republici Srpskoj.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je u komentaru novinarima naglasila da je stvaranje ili povjeravanje organizacije izbora bilo kojem tijelu, osim Centralne izborne komisije, kršenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Predstavništvo OSCE-a u Bosni i Hercegovini apelovalo je na Narodnu skupštinu Republike Srpske da opozove nedavno usvojeni zakon o izborima.

Usvajanje zakona o izborima Republike Srpske, kako je ranije najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, trebalo je da bude odgovor na amandmane visokog predstavnika Kristijana Šmita na Zakon o izborima Bosne i Hercegovine. Međutim, u vezi s najnovijim događajima oko planirane revizije rezolucije o Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a, usvajanje izbornog zakona RS postalo je dio šireg protesta Republike Srpske protiv svih “Zapadnih inicijativa” i demonstracija ozbiljnosti namjere da se otcijepi od Bosne i Hercegovine.

  • Referendum o smijeni albanskih gradonačelnika na sjeveru Kosova propao

Za smjenu čelnika četiri sjeverne opštine bila je potrebna podrška od 50 posto plus jedan glas, ali je glasalo samo 253 od 46.556 registrovanih birača.

Čelnici sjevernih kosovskih okruga, Kosovske Mitrovice, Leposavića, Zubinog Potoka i Zvečana izabrani su 23. aprila 2023. godine, na izborima na kojima je učestvovalo samo 3,5% birača. Lokalni Srbi su pokrenuli inicijativu za smjenu onih za koje smatraju da su nelegitimni čelnici četiri opštine, organizovavši potpisivanje i podnošenje odgovarajuće peticije u januaru. Međutim, kada su kosovske vlasti organizovale referendum o smjeni gradonačelnika na sjeveru, vodeća stranka kosovskih Srba, Srpska lista, pozvala je na bojkot glasanja.

Bojkot referenduma pokazao je da Srbi na sjeveru Kosova, uz podršku Beograda, i dalje odbijaju saradnju sa zvaničnom Prištinom. Konstantna tenzija u odnosima kosovskih Srba i kosovskih vlasti, između Beograda i Prištine, dovodi do degradacije procesa nagodbe i pogoršanja bezbjednosne situacije u regionu.

  • Albanska vlada namjerava da oživi odbrambene fabrike

Tirana planira da obnovi odbrambene proizvodne pogone iz komunističkog doba privlačenjem stranih investitora kroz javno-privatno partnerstvo, rekao je ministar odbrane Niko Peleši.

Napomenuo je da Albanija ima “nefunkcionalnu bivšu vojnu industriju” i da Vlada namjerava da oživi ovaj sektor, razvije nove klastere kako bi zadovoljila rastuće potrebe tržišta, koje “nažalost” raste zbog sukoba. Ministar je istakao da je albanska vlada otvorena i da čeka prijedloge međunarodnih i domaćih aktera.

U svom govoru, šef Ministarstva odbrane pomenuo je tri objekta odbrambene industrije – podzemno postrojenje u Poličanima, fabriku eksploziva kod Elbasana i fabriku u Gramšu.

Sve tri su izgrađene 1962. godine. Restrukturiranjem albanskih oružanih snaga nakon pada komunističkog režima 1990. godine, potražnja za fabričkim proizvodima naglo je opala, što je praktično dovelo do prestanka proizvodnje. Proizvodni kapaciteti u ovim preduzećima trenutno praktično ne postoje, što Vladi otežava realizaciju ambicioznih planova.