Rata neće biti, ali hibridni sukob već postoji

Rata neće biti, ali hibridni sukob već postoji

Rezolucija Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici samo je trebalo da potvrdi činjenicu koju su međunarodni sudovi odavno dokazali. Međutim, Srbi su to shvatili skoro kao napad na srpski narod i Republiku Srpsku.

Vučić je u Njujorku formirao poseban tim za koji je mislio da će mu pomoći da potkopa zakazano glasanje.

Dodik je iskoristio činjenicu pripreme Rezolucije da proglasi namjeru svog entiteta da se otcijepi od Republike Srpske.

Kao odgovor, Bosanci su se okupili da brane državu.

Atmosfera podsjeća na onu s početka 1990-ih, primjećuju novinari.

Komplikacije

Sjednica Generalne skupštine UN-a, zakazana za 2. maj, na kojoj je trebalo da se glasa o rezoluciji o Srebrenici, odgođena je. Beogradski zvaničnici smatraju da je to rezultat aktivnih napora srpskog rukovodstva. Predsjednik Aleksandar Vučič i njegov tim pokrenuli su proteklih dana intenzivnu međunarodnu kampanju s ciljem da se suprotstave ubijanju Rezolucije na njenom početku.

U Beogradu je Vučićev tim sarađivao sa ambasadama, nakon čega su neke diplomate dale javne izjave u prilog stavu Srbije da je masakr bosanskih Muslimana u Srebrenici zločin, ali nikako genocid. Među njima su bili i ambasadori Irana i Izraela.

Vučić je u Njujorku stvorio pravi štab za suprotstavljanje Rezoluciji i održao velike sastanke sa desetinama diplomata iz Azije, Afrike i Latinske Amerike. Razgovarao je i sa generalnim sekretarom UN-a Antonijom Guterešom.

Sumirajući ovu kampanju na diplomatskom frontu, predsjednik Srbije je rekao: „Uspjeli smo da napravimo određene komplikacije“.

Kako prenose srpski mediji, napor Vučićevog tima za posljedicu ima smanjenje broja zemalja koje izražavaju spremnost da podrže Rezoluciju, a povećanje broja onih koje su bili uzdržane.

“Komplikacije” na koje se poziva srpski lider bile bi nemoguće bez drugih formata pritisaka na međunarodnu zajednicu, uz diplomatske.

Jedan od njih bio je i optužba za genocid nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata. Vučić je obećao da će, ukoliko GS UN donese rezoluciju o genocidu u Srebrenici, svake godine donositi odgovarajuće rezolucije u kojima se navodi da su „Hrvati počinili genocid u Jasenovcu“ i „Njemci počinili to u Kragujevcu“. Ovu ideju su aktivno preuzeli Rusi, optužujući Njemačku za genocid nad sovjetskim/ruskim narodom.

Generalno, Beograd i Moskva su potpuno sinhronizovani oko rezolucije o genocidu u Srebrenici, što dokazuje i Vučićev sastanak u Njujorku sa stalnim predstavnikom Rusije pri UN, Vasilijem Nebenzjom.

Međutim, ključni faktor koji je zakomplikovao usvajanje Rezolucije bio je ubrzano pogoršanje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini u pozadini priprema za sjednicu GS UN.

Prvi put nakon više godina, posmatrači su konstatovali da situacija “liči na onu s početka 1990-ih”, a riječ “rat” sada često zabljesne u naslovima vijesti u BiH.

“Srpska te zove”

Podsjetimo, nacrt rezolucije predlaže da se 11. jul svake godine obilježi kao “Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine”, da se osudi negiranje genocida, kao i heroizacija ratnih zločinaca, te da se u školske programe zemalja članica UN-a uključe činjenice o zločinima koje je sud utvrdio, kako bi se spriječio revizionizam i ponavljanje genocida.

Međutim, politički lideri Srba su nacrt rezolucije smatrali prijetnjom za postojanje Republike Srpske, a vlasti RS su odmah objavile svoju namjeru da se otcijepe od Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik je zapravo postavio ultimatum koji navodi: “Ukoliko Generalna skupština UN usvoji Rezoluciju o Srebrenici, Republika Srpska ne vidi smisao da ostane u sastavu Bosne i Hercegovine”. “Istražićemo i prilagoditi svoj status tako da možemo sami da pokušamo da idemo naprijed”, rekao je on nakon sastanka državnog vrha Srbije i lidera Republike Srpske sredinom aprila.

Nekoliko dana kasnije, tokom mitinga “Srpska te zove” u Banja Luci, Dodik je pozvao Muslimane da povuku Rezoluciju o Srebrenici ako su voljni da žive zajedno sa Srbima u Bosni i Hercegovini. “Ako ne, nećemo to više spominjati… Sljedeći korak biće kretanje ka jedinstvu sa Srbijom”, rekao je on.

Za 2. maj, kada je Rezolucija o genocidu trebala biti razmatrana na Generalnoj skupštini UN-a, Vlada RS zakazala je sastanak u Srebrenici. Iako je Dodik naglasio da je rukovodstvo RS spremno da oda počast žrtvama pokopanim u Potočarima, ideja o održavanju sjednice Vlade na mjestu stravičnog zločina doživljena je kao prijeteća poruka lokalnim Bošnjacima. Nakon što je razmatranje Rezolucije u UN-u odgođeno, Dodik je odgodio i sjednicu Vlade, ali je nije otkazao.

Dodikova posjeta Rusiji dodala je još više tenzije. Krajem aprila, predsjednik RS-a je zajedno sa ministrom bezbjednosti Bosne i Hercegovine, Nenadom Nešićem, i senatorom RS-a i bivšim direktorom Obavještajne službe Srbije, Aleksandrom Vulinom, doputovao u Sankt Peterburg na „Međunarodni sastanak visokih predstavnika o bezbjednosnim problemima.” Dodik se na marginama foruma sastao sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Rusije, Nikolajem Patruševom. Prema zvaničnim izvještajima, nisu donesene nikakve sudbonosne odluke, ali sama činjenica da se desio razgovor predsjednika RS-a i kustosa ruskih bezbjednosnih snaga, bliskog Putinovog saveznika, jasna je demonstracija podrške Kremlja Dodiku i njegovoj politici (uključujući i planove za otcjepljenje).

“Domovina te zove”

Posljednju aktivnost predsjednika RS Bosanci su nedvosmisleno doživjeli kao prijetnju teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

“Dodikov potez ka secesiji” je “objava rata”, rekao je ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, u intervjuu za bosansku televiziju, komentarišući Dodikov susret s Patruševom u Sankt Peterburgu. “Znam šta da radim ako se desi problem. Moram štititi granice Bosne i Hercegovine, što je predviđeno našim Zakonom o odbrani”, naglasio je šef Ministarstva odbrane. Međutim, on je takođe razuvjerio građane, ističući da u odnosu na rane 1990-e, Bosna i Hercegovina već ima moćne vladine agencije koje su sposobne da zaštitite zemlju, misiju EUFOR-a i prisustvo NATO-a. Osim toga, ministar je podsjetio da Dodik već 20 godina govori o otcjepljenju, ali da u stvarnosti riječi nikada nisu dovele ni do čega.

Kriza koja je u toku zaista nije prvo takvo pogoršanje u BiH u posljednjih nekoliko godina. Ali prvi put u dugoj istoriji, izjave i akcije srpskih lidera pojačale su otpor bosanskih Srba.

Stotine ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine okupilo se 27. aprila u Smetovu kod Zenice na skupu “Domovina te zove” u organizaciji Rame Isaka, lidera Snage naroda (“Moć naroda”) i ministar unutrašnjih poslova FBiH.

“Uporno govorim ljudima da mirno spavaju, da rata neće biti. Ali ukoliko se neko bude usudio na to, neka se zna da sam ja kao klinac uzeo pušku, tako da mi neće biti problem braniti naše granice koje nikome nećemo dozvoliti da izbriše”, rekao je Isak na skupu.

“Znam da ste svi vi, koji ste odvojili vrijeme da dođete ovdje, pokazali veliku snagu, moć naroda predvođenog istinskim patriotama. Možemo djelovati samo zajedno, prije svega kroz institucije države BiH, a onda i volonterski, da bismo zadržali ovu državu, nećemo odustati i niko je ne može ugroziti Mi ne znamo za predaju”, rekao je Isak.

Kako se navodi, skupu je prisustvovao i bivši komandant Armije Republike BiH u vrijeme rata, prvi načelnik Generalštaba general Sefer Halilović, koji je izjavio: “Rata neće biti i ne treba ga biti, ali neka budu svjesni oni koji o tome otvoreno govore da mi smo spremni.”

Ramo Isak i Sefer Halilović su prilično kontroverzne ličnosti u bosanskohercegovačkoj politici, i trenutno se ovaj pokret otpora ne može nazvati pokretom koji uživa panbosansku podršku. No, očito je pojačan i očigledniji zahtjev javnosti za reakcijom radikalnijom nego inače na planove čelnika Republike Srpske o secesiji, odnosno raspadu Bosne i Hercegovine.

Mobilizacija i destabilizacija

Radikalizacija bosanskih stavova odvija se u pozadini hibridnih specijalnih operacija koje organizuju snage čije porijeklo ostaje nejasno. Njihova svrha je da mobilišu i naoružaju Bošnjake i izvedu ih na ulice.

Krajem aprila na društvenim mrežama i Telegram kanalima pojavio se apel odštampan na memorandumu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Navodno je pozivao građane BiH da se pridruže odbrani svoje zemlje i upozoravao na zatvaranje granice za muškarce u vojnoj dobi (16-63 godine).

Osim toga, građani Bosne i Hercegovine su putem Facebook-a dobili poruku, navodno od “Civilne odbrane”, u kojoj se navodi da su muškarci od 18 do 48 godina dužni da se jave policijskim stanicama radi mobilizacije i preuzmanja oružja.

Vlasti su sve to nazvale lažnim spinovanjem (navedeni skenirani dokumenti zaista nisu ličili na zvanična dokumenta), ali sudeći po tome da su ljudi ozbiljno shvatili ove apele i počeli da se obraćaju zvaničnicima sa pitanjima šta dalje, kampanja prevare je uspjela pronaći plodno tlo.

Takođe, prema medijskim izvještajima, BiH trenutno istražuje slučaj navodnog obučavanja radikalnih islamista u objektu Oružanih snaga BiH kod Mostara, pa situacija u zemlji izgleda prijeteće.

Pod ovim uslovima, ne može se isključiti da je odgađanje glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici rezultat ne toliko uspješne Vučićeve “ofanzive” na diplomatskom planu, koliko prijetnje destabilizacijom u Bosni i Hercegovini, koja je, čini se, izazvala ozbiljnu međunarodnu zabrinutost.

Malo je vjerovatno da će se u BiH razviti oružani sukob velikih razmjera – vojna misija EU, EUFOR, posljednjih sedmica pojačala je svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini u svrhu izvođenja vježbi, povlačenja rezervi, i ne samo u smislu radne snage, već i opreme. Međutim, posljednjih sedmica zemlja je primjetno krenula u smjeru suprotnom od održivog mira.