- Xi Jinping i Vučić u Pekingu razgovarali o gospodarskoj i vojnoj suradnji
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić službeno je posjetio Peking na poziv kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Središnji događaj summita bili su razgovori čelnika u Velikoj dvorani naroda, koji su trajali ukupno 4 sata i 15 minuta.
Uz uobičajene protokolarne događaje, Peking je pokazao poseban status bilateralnih odnosa – Vučiću je dodijeljen Orden prijateljstva (najviše državno odlikovanje NR Kine za strance). Osim toga, tijekom posjeta srbijanske delegacije Kineskom zidu izveden je tradicionalni srpski ples „kolo“.
Tijekom službenog dijela, kineski predsjednik Xi Jinping naglasio je potrebu jedinstva dviju zemalja u kontekstu globalne nestabilnosti. Xi Jinping je također istaknuo da je Kina spremna podijeliti svoja iskustva u državnom upravljanju u okviru svog novog 15. petogodišnjeg plana razvoja, te da će posjet podići sveobuhvatno strateško partnerstvo na novu razinu.
Kao odgovor, Aleksandar Vučić naglasio je ekonomske rezultate suradnje, napominjući da je srbijanski izvoz u Kinu porastao za 85% samo u prva 4 mjeseca tekuće godine. Prema njegovim riječima, „danas gotovo 40.000 naših građana radi u kineskim poduzećima, a četiri od šest najvećih srbijanskih izvoznika su tvrtke iz Kine.“
Vučić je također zasebno zahvalio Kini na političkoj podršci tijekom glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a i drugim međunarodnim forumima gdje je „Srbija bila napadnuta“. Izvještava se da je srbijanska delegacija dobila uvjeravanja od NR Kine o nepokolebljivoj podršci teritorijalnom integritetu Srbije u UN-u.
Nakon posjeta, strane su potpisale najmanje 33 bilateralna sporazuma i memoranduma, kao i dvije važne zajedničke izjave, uključujući onu o izgradnji „zajednice sa zajedničkom budućnošću“ za Srbiju i Kinu. Dokumenti obuhvaćaju investicije od milijardu eura, infrastrukturne projekte i financijsku pomoć u pripremi za svjetsku izložbu EXPO, koja će se održati u Srbiji.
Zatvoreni dio pregovora privukao je najveću pozornost međunarodnih analitičara. Aleksandar Vučić potvrdio je novinarima da su se na sastanku u užem formatu i tijekom službene večere s Xi Jinpingom detaljno raspravljalo o „osjetljivim temama“, uključujući vojno-tehničku suradnju. Kao što je poznato, Srbija ostaje jedina europska zemlja koja aktivno kupuje kinesko oružje, dok specijalne jedinice obje zemlje već provode zajedničke vojne vježbe. Prema Vučićevim riječima, Peking ima „određene zahtjeve i želje“ u vezi s isporukom opreme koja trenutno nije namijenjena široj javnosti.
- Ukrajina i Srbija intenziviraju rad na sporazumu o slobodnoj trgovini
Ukrajinsko izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom vlade za europske i euroatlantske integracije i trgovinskim predstavnikom Tarasom Kačkom bilo je u službenom posjetu Beogradu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se 21. svibnja s Tarasom Kačkom. „Otvoren i sadržajan razgovor s potpredsjednikom ukrajinske vlade o unapređenju bilateralnih odnosa, europskom putu naših zemalja i daljnjem razvoju suradnje u područjima od obostranog interesa. Poseban naglasak stavili smo na jačanje gospodarske suradnje, nastavak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini, kao i mogućnosti za dodatni rast trgovine, ulaganja i suradnje u područjima trgovine, energetike i infrastrukture. Složili smo se da Srbija i Ukrajina imaju prostora za značajno proširenje partnerstva, posebno kroz konkretnije povezivanje gospodarstava i bolje korištenje postojećih potencijala“, napisao je Vučić na Facebooku.
Istog dana, potpredsjednik ukrajinske vlade Taras Kačka i srpska ministrica unutarnje i vanjske trgovine Jagoda Lazarević potpisali su Zajedničku izjavu o nastavku pregovora o sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između vlada Ukrajine i Republike Srbije, te o uvjetima za pregovarački proces u skladu s tim Sporazumom.
U sklopu posjeta ukrajinske vladine delegacije Beogradu, održan je i Srpsko-ukrajinski poslovni forum. Predsjednik Ukrajinske trgovinske komore Hennadii Chyzhykov naglasio je: „Srbija nam je strateški partner na Balkanu. … U fokusu su nam poljoprivredni, prehrambeni i energetski sektor.“
Trgovinski promet između Srbije i Ukrajine iznosio je 442,2 milijuna dolara u 2025. godini, a 152,8 milijuna dolara u prvom tromjesečju 2026. godine.
Uoči posjeta ukrajinske delegacije, predsjednik Srbije telefonom je razgovarao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Volodimir Zelenski je na društvenim mrežama istaknuo: „Sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarali smo o pitanjima bilateralnih odnosa između naših zemalja. Obojica vjerujemo da bi oni trebali biti jaki i vidimo potencijal za razvoj.“
Vučić je na Facebooku istaknuo da je razgovor sa Zelenskim bio „otvoren i dobar“, te da je bio posvećen „bilateralnim odnosima naših zemalja, europskom putu Srbije i Ukrajine, kao i mogućnostima za daljnje poboljšanje gospodarske suradnje i veza u područjima od zajedničkog interesa“. Kasnije je, komentirajući telefonski razgovor, predsjednik Srbije izjavio: „Ukrajina nije priznala neovisnost tzv. Kosova. Nije nam nanijela nikakvu štetu. Imamo najnormalnije odnose“, dodajući da vjeruje i nada se da će Volodimir Zelenski doći u Beograd.
- Grčka i Albanija jačaju obrambenu suradnju
Grčki ministar obrane Nikos Dendias službeno je posjetio Albaniju 25. svibnja, gdje je razgovarao s novoimenovanim ministrom obrane Ermalom Nufijem. Stranke su razgovarale o produbljivanju bilateralne suradnje u području obrane, regionalne sigurnosti i koordinacije unutar NATO-a.
U izjavama novinarima, Dendias je naglasio da im je ovo prvi susret i pozvao je svog albanskog kolegu da posjeti Atenu krajem sljedećeg mjeseca. Prema njegovim riječima, Grčka i Albanija moraju „koordinirati zajedničku viziju geopolitičkih izazova“ i ojačati suradnju u obrambenoj sferi.
Grčki ministar zasebno je istaknuo važnost razmjene stručnosti u području kibernetičke sigurnosti, s obzirom na velike kibernetičke napade koje je Albanija pretrpjela posljednjih godina. Naglasio je da bi iskustvo Tirane moglo biti korisno za saveznike u NATO-u.
Albanski ministar obrane Ermal Nufi naglasio je da Albanija smatra jačanje regionalne stabilnosti strateškim prioritetom. Podsjetio je da albansko vojno osoblje sudjeluje u misiji EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini i KFOR-u na Kosovu, a također je istaknuo blisku koordinaciju albanskih i grčkih pomorskih snaga u Sredozemnom i Egejskom moru, uključujući sudjelovanje u NATO-ovoj operaciji Sea Guardian.
Među ostalim temama o kojima se raspravljalo bili su i pokopi grčkih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu. Ministri obrane složili su se da odmah sazovu Zajednički odbor stručnjaka za vojna groblja.
Tijekom posjeta, Dendiasa je primio albanski premijer Edi Rama. Stranke su razgovarale o geopolitičkoj situaciji u regiji i istočnom Mediteranu. Grčki ministar također je spomenuo podrijetlo svoje obitelji iz Himarë, naglašavajući da je grčka manjina „most prijateljstva između dva naroda“. Dendias je naglasio važnost poštivanja prava grčke nacionalne manjine u Albaniji, nazvavši je „stupom mira, sigurnosti i napretka za regiju“.
Dendiasov posjet pokazuje da Atena očekuje približavanje Tirane unutar NATO-a, kao i stvarni napredak u osiguravanju prava grčke manjine u kontekstu puta Albanije prema EU.
- Europska komisija isplatila novu tranšu financijske potpore u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan
Ukupan iznos od 158,9 milijuna eura podijeljen je između Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Istovremeno, plaćanja Srbiji i Bosni i Hercegovini trenutno su blokirana.
Ova isplata postala je treća tranša programa i temelji se na uspješnoj provedbi reformi u drugoj polovici 2025. Bruxelles je pozitivno ocijenio napredak zemalja u ključnim sektorima:
– Sjeverna Makedonija primila je 65,7 milijuna eura – za reforme u obrazovanju i digitalizaciji;
– Albanija – 49 milijuna eura, Crna Gora – 44,2 milijuna eura – za poboljšanje poslovne konkurentnosti i inovacija.
Sveukupno, od pokretanja programa 2024. godine, Albanija je već primila 212,8 milijuna eura, Sjeverna Makedonija – 142,1 milijun eura, a Crna Gora – 89,3 milijuna eura.
Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja koja nije primila niti jedan euro, jer se lokalni političari još uvijek nisu uspjeli dogovoriti i usvojiti obvezni Program reformi.
Srbija je od EU primila samo polovicu planiranog iznosa jer je zemlja usvojila kontroverzne pravosudne zakone. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos ranije je izjavila da Srbija neće vidjeti novac dok su na snazi odredbe koje značajno ograničavaju neovisnost pravosuđa.
Kosovo je u početnoj fazi i prošli mjesec je primilo samo osnovno predfinanciranje.
Plan rasta za Zapadni Balkan je financijski paket EU za regiju s iznosom od 6 milijardi eura (kombinacija bespovratnih sredstava i koncesijskih zajmova). Isplate se vrše svakih šest mjeseci strogo prema načelu „novac u zamjenu za stvarne reforme“. Ukupan iznos sredstava koji je već dodijeljen u okviru programa trenutno iznosi 673,6 milijuna eura.
- Masovni skup u organizaciji studenata održan u Beogradu
Na Trgu Slavija u Beogradu 23. svibnja održan je skup „Ti i ja, Slavija“ pod sloganom „Jer studenti pobjeđuju“. Vlasti su pokušale spriječiti građane iz drugih gradova da sudjeluju u skupu obustavom željezničkog prometa za Beograd na 24 sata na dan prosvjeda. Objavljeno je da je razlog bila anonimna prijava o postavljenim bombama.
Unatoč preprekama, sudjelovanje građana u akciji bilo je rekordno: nevladina organizacija Arhiv javnih okupljanja procijenila je broj sudionika na 180.000–190.000 ljudi, iako Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije tvrdi da je bilo prisutno samo oko 34.000 građana.
Glavni dio skupa prošao je mirno. Situacija je eskalirala tek kasno navečer, nakon završetka službenog programa. Grupe mladih ljudi počele su bacati pirotehnička sredstva, dimne bombe i baklje na policiju, dok su policajci, koristeći šok bombe i palice, nasilno rastjerali prosvjednike. Specijalne policijske jedinice u oklopnim vozilima i punoj opremi potisnule su prosvjednike iz središnjih gradskih ulica.
Kasnije je ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić objavio privođenje 23 sudionika napada na policajce.
Skup 23. svibnja bio je još jedna manifestacija protuvladinih prosvjeda koji su započeli nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenom 2024., što je rezultiralo smrću 16 ljudi. Tragedija je izazvala ogorčenje među građanima, uglavnom mladima, a posebno studentima, zbog korupcije i nekažnjivosti dužnosnika što je, prema riječima prosvjednika, dovelo do tragičnog incidenta.
Prosvjednici zahtijevaju prijevremene parlamentarne izbore kako bi promijenili vladu. Predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da bi se izbori mogli održati ranije nego što je planirano, već ove jeseni, ali konačna odluka još nije donesena.
Unatoč deklariranom cilju borbe protiv autoritarizma i za demokraciju, promatrači su primijetili da su neki sudionici skupa došli sa zastavama „Nema kapitulacije“ s kartom Kosova, kao i transparentima usmjerenim protiv Europske unije i NATO-a.
Sredinom svibnja studenti su također objavili Memorandum o Kosovu i Metohiji na svojim službenim profilima na društvenim mrežama. Pozivajući se na Preambulu Ustava Srbije, izjavili su da je Kosovo njezin „neotuđivi i neodvojivi dio“.
- Privremeno otvoren novi granični prijelaz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Dio ograde mosta preko rijeke Save urušio se 19. svibnja na graničnom prijelazu Gradiška između Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) i Hrvatske, potpuno blokirajući kretanje vozila i pješaka. Konstrukcija se urušila rano ujutro pod nepoznatim okolnostima. Nitko nije ozlijeđen.
Zbog izvanredne situacije, privremeno je otvoren novi granični prijelaz u Gradišci. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine najavilo je otvaranje tijekom 19. svibnja. „Lokacija preko novog mosta koristit će se tijekom obustave prometa na postojećem graničnom prijelazu Gradiška, koja se dogodila zbog urušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save“, navodi se u priopćenju za javnost.
Odluka Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine o privremenom otvaranju usvojena je nekoliko sati nakon što Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo prijedlog predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto da se zbog izvanrednih okolnosti otvori novi granični prijelaz. Ministri koji predstavljaju Bošnjake tome su se usprotivili.
Novi granični prijelaz i novi most nisu bili u funkciji, iako je izgradnja bila završena, jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) nije dao odobrenje za njegovo otvaranje u prosincu prošle godine, te nije donio odluke koje bi omogućile raspoređivanje carinika na novi prijelaz. UIO zahtijeva poravnanje razlike između naplaćenog PDV-a i sredstava isplaćenih entitetima, naglašavajući da Republika Srpska treba platiti Federaciji Bosne i Hercegovine oko 150 milijuna maraka (oko 77 milijuna eura).
U Republici Srpskoj i Hrvatskoj, stav Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine smatra se politički motiviranim.
Zbog stava UIO-a, novi granični prijelaz u pravnom smislu funkcionira kao stari prijelaz, ali faktički na novoj lokaciji, dok je njegovo funkcioniranje osigurano hitnim i privremenim preseljenjem zaposlenika sa starog prijelaza na novi. Prema odluci, privremeni prijelaz otvoren je od 19. svibnja 2026. do prestanka okolnosti koje su dovele do obustave prometa preko postojećeg mosta, ali najkasnije do 19. kolovoza 2026.
- Produžen rok za dovršetak prodaje NIS-a
Mađarska naftna i plinska tvrtka MOL dobila je odobrenje Sjedinjenih Američkih Država za produženje roka za pregovore s ruskom tvrtkom Gazprom Neft o kupnji kontrolnog udjela u tvrtki Naftna Industrija Srbije (NIS). To je 22. svibnja objavila srpska ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović-Handanović. Prema njezinim riječima, srpska strana službeno je obaviještena o produljenju roka koji je prethodno utvrdio Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija. Prethodni rok istekao je u petak, 22. svibnja. Novi rok za dovršetak pregovora je 6. lipnja.
Kako je ministrica napomenula, trilateralne konzultacije (između MOL-a, Gazprom Nefta i Vlade Srbije) trenutno se suočavaju s poteškoćama. Glavna neslaganja odnose se na daljnji rad jedine srbijanske rafinerije nafte u Pančevu, koja pripada NIS-u, kao i na jamstva za nesmetanu opskrbu naftnim derivatima srbijanskog domaćeg tržišta nakon promjene vlasništva. „Situacija je teška, ali naš je zadatak i cilj pronaći dugoročno rješenje i zaštititi interese države Srbije“, napisala je Đedović-Handanović na društvenim mrežama.
Potreba za hitnom prodajom NIS-a nastala je nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije početkom 2025. jer kontrolni udio u tvrtki kontroliraju Rusi (Gazprom Neft i drugi ruski vlasnici drže 56,15% dionica). Svrha sankcija je lišiti Rusiju prihoda od prodaje energije koje Kremlj koristi za financiranje rata protiv Ukrajine. Provedba ograničenja započela je u listopadu 2025.
Zbog američkih sankcija, srbijanska tvrtka našla se pod prijetnjom potpunog zatvaranja: transport sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) od hrvatske luke Omišalj do rafinerije u Pančevu bio je blokiran. Krajem veljače 2026. OFAC je izdao privremenu dozvolu za rad NIS-a, koja je omogućila crpljenje sirove nafte. Ova je licenca nekoliko puta produljivana, a trenutno vrijedi do 16. lipnja 2026.
Sredinom siječnja 2026. mađarski MOL i ruski Gazprom Neft sklopili su okvirni sporazum o otkupu cijelog ruskog paketa dionica.
