- Si Đinping i Vučić razgovarali u Pekingu o ekonomskoj i vojnoj saradnji
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u službenoj posjeti Pekingu na poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga. Centralni događaj samita bili su razgovori između lidera u Velikoj dvorani naroda, koji su trajali ukupno 4 sata i 15 minuta.
Pored uobičajenih protokolarnih događaja, Peking je iskazao poseban status bilateralnih odnosa – Vučiću je dodijeljen Orden prijateljstva (najviše državno odlikovanje NR Kine za strance). Osim toga, tokom posjete delegacije Srbije Kineskom zidu, izveden je tradicionalni srpski ples „kolo“.
Tokom službenog dijela, kineski predsjednik Si Đinping naglasio je potrebu za jedinstvom između dvije zemlje u kontekstu globalne nestabilnosti. Si Đinping je takođe istakao da je Kina spremna da podijeli svoje iskustvo u državnom upravljanju u okviru svog novog 15. petogodišnjeg plana razvoja, te da će posjeta podići sveobuhvatno strateško partnerstvo na novi nivo.
Kao odgovor, Aleksandar Vučić je naglasio ekonomske rezultate saradnje, napominjući da je izvoz Srbije u Kinu porastao za 85% samo u prva 4 mjeseca tekuće godine. Prema njegovim riječima, „danas skoro 40.000 naših građana radi u kineskim preduzećima, a četiri od šest najvećih srpskih izvoznika su kompanije iz Kine.“
Vučić se takođe posebno zahvalio Kini na političkoj podršci tokom glasanja u Savjetu bezbjednosti UN-a i drugim međunarodnim forumima gdje je „Srbija bila napadnuta“. Izvještava se da je srpska delegacija dobila uvjeravanja od NR Kine o nepokolebljivoj podršci teritorijalnom integritetu Srbije u UN-u.
Nakon posjete, strane su potpisale najmanje 33 bilateralna sporazuma i memoranduma, kao i dvije važne zajedničke izjave, uključujući i onu o izgradnji „Zajednice sa zajedničkom budućnošću“ za Srbiju i Kinu. Dokumenti obuhvataju investicije od milijardu eura, infrastrukturne projekte i finansijsku pomoć u pripremi za svjetsku izložbu EXPO, koja će se održati u Srbiji.
Zatvoreni dio pregovora privukao je najveću pažnju međunarodnih analitičara. Aleksandar Vučić je novinarima potvrdio da su na sastanku u užem formatu i tokom zvanične večere sa Si Đinpingom detaljno razmatrane „osjetljive teme“, uključujući vojno-tehničku saradnju,. Kao što je poznato, Srbija ostaje jedina evropska zemlja koja aktivno kupuje kinesko oružje, dok specijalne jedinice obje zemlje već sprovode zajedničke vojne vježbe. Prema Vučićevim riječima, Peking ima „određene zahtjeve i želje“ u vezi s isporukama opreme koje trenutno nisu namijenjene široj javnosti.
- Ukrajina i Srbija jačaju rad na Sporazumu o slobodnoj trgovini
Ukrajinska delegacija koju je predvodio potpredsjednik vlade za evropske i evroatlantske integracije i trgovinski predstavnik Taras Kačka bila je u zvaničnoj posjeti Beogradu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se 21. maja sa Tarasom Kačkom. „Otvoren i sadržajan razgovor sa potpredsjednikom Vlade Ukrajine o unapređenju bilateralnih odnosa, evropskom putu naših zemalja i daljem razvoju saradnje u oblastima od obostranog interesa. Poseban naglasak stavili smo na jačanje ekonomske saradnje, nastavak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini, kao i mogućnosti za dodatni rast trgovine, investicija i saradnje u oblastima trgovine, energetike i infrastrukture. Složili smo se da Srbija i Ukrajina imaju prostora za značajno proširenje svog partnerstva, posebno kroz konkretnije povezivanje ekonomija i bolje korištenje postojećih potencijala“, napisao je Vučić na Facebooku.
Istog dana, potpredsjednik Vlade Ukrajine Taras Kačka i ministarka unutrašnje i vanjske trgovine Srbije Jagoda Lazarević potpisali su Zajedničku izjavu o nastavku pregovora o zaključenju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Vlada Ukrajine i Republike Srbije i o uslovima za pregovarački proces u skladu sа Sporazumom
U okviru posjete ukrajinske vladine delegacije Beogradu održan je i Srpsko-ukrajinski poslovni forum. Predsjednik Ukrajinske trgovinske komore, Henadij Čižikov, naglasio je: „Srbija nam je strateški partner na Balkanu. … Fokusiramo se na poljoprivredni, prehrambeni i energetski sektor.“
Trgovinski promet između Srbije i Ukrajine iznosio je 442,2 miliona dolara u 2025. godini, a 152,8 miliona dolara u prvom kvartalu 2026. godine.
Uoči posjete ukrajinske delegacije, predsjednik Srbije obavio je telefonski razgovor s predsjednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim.
Volodimir Zelenski je na društvenim mrežama istakao: „Sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarali smo o pitanjima bilateralnih odnosa između naših zemalja. Obojica vjerujemo da oni treba da budu jaki i vidimo potencijal za razvoj.“
Vučić je na Facebooku napomenuo da je razgovor sa Zelenskim bio „otvoren i dobar“ i posvećen „bilateralnim odnosima naših zemalja, evropskom putu Srbije i Ukrajine, kao i mogućnostima za dalje unapređenje ekonomske saradnje i veza u oblastima od zajedničkog interesa“. Kasnije, komentarišući telefonski razgovor, predsjednik Srbije je izjavio: „Ukrajina nije priznala nezavisnost takozvanog Kosova. Nije nam nanijela nikakvu štetu. Imamo najnormalnije odnose“, dodajući da vjeruje i nada se da će Volodimir Zelenski doći u Beograd.
- Grčka i Albanija jačaju odbrambenu saradnju
Grčki ministar odbrane Nikos Dendias boravio je u zvaničnoj posjeti Albaniji 25. maja, gdje je razgovarao sa novoimenovanim ministrom odbrane Ermalom Nufijem. Strane su razgovarale o produbljivanju bilateralne saradnje u oblasti odbrane, regionalne bezbjednosti i koordinacije unutar NATO-a.
U izjavama novinarima, Dendias je naglasio da je ovo njihov prvi sastanak i pozvao svog albanskog kolegu da posjeti Atinu krajem sljedećeg mjeseca. Prema njegovim riječima, Grčka i Albanija moraju „koordinirati zajedničku viziju geopolitičkih izazova“ i ojačati saradnju u odbrambenoj sferi.
Grčki ministar je posebno istakao važnost razmjene stručnosti u oblasti sajber bezbjednosti, s obzirom na velike sajber napade koje je Albanija pretrpjela posljednjih godina. Naglasio je da bi iskustvo Tirane moglo biti korisno za NATO saveznike.
Albanski ministar odbrane Ermal Nufi naglasio je da Albanija smatra jačanje regionalne stabilnosti strateškim prioritetom. Podsjetio je da albansko vojno osoblje učestvuje u misiji EUFOR Altea u Bosni i Hercegovini i KFOR-u na Kosovu, a takođe je istakao blisku koordinaciju albanskih i grčkih pomorskih snaga u Sredozemnom i Egejskom moru, uključujući učešće u NATO-ovoj operaciji Morski čuvar (Sea Guardian).
Među ostalim temama o kojima se razgovaralo bile su i sahrane grčkih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu. Ministri odbrane složili su se da odmah sazovu Zajednički komitet stručnjaka za vojna groblja.
Tokom posjete, Dendiasa je primio albanski premijer Edi Rama. Strane su razgovarale o geopolitičkoj situaciji u regiji i istočnom Mediteranu. Grčki ministar je takođe spomenuo porijeklo svoje porodice iz Himare, naglašavajući da je grčka manjina „most prijateljstva između dva naroda“. Dendias je naglasio važnost poštovanja prava grčke nacionalne manjine u Albaniji, nazivajući je „stubom mira, sigurnosti i napretka za regiju“.
Dendiasova posjeta pokazuje da Atina očekuje približavanje Tirane unutar NATO-a, kao i stvarni napredak u osiguravanju prava grčke manjine u kontekstu puta Albanije ka EU.
- Evropska komisija isplatila novu tranšu finansijske podrške u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan
Ukupan iznos od 158,9 miliona eura podijeljen je između Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Istovremeno, isplate Srbiji i Bosni i Hercegovini trenutno su blokirane.
Ova isplata postala je treća tranša programa i zasniva se na uspješnoj implementaciji reformi u drugoj polovini 2025. godine. Brisel je pozitivno ocijenio napredak zemalja u ključnim sektorima:
– Sjeverna Makedonija je dobila 65,7 miliona eura – za reforme u obrazovanju i digitalizaciji;
– Albanija – 49 miliona eura, Crna Gora – 44,2 miliona eura – za poboljšanje konkurentnosti poslovanja i inovacija.
Ukupno, od pokretanja programa 2024. godine, Albanija je već primila 212,8 miliona eura, Sjeverna Makedonija – 142,1 milion eura, a Crna Gora – 89,3 miliona eura.
Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja koja nije primila ni jedan euro, jer se lokalni političari još uvijek nisu uspjeli dogovoriti i usvojiti obaveznu Agendu reformi.
Srbija je od EU dobila samo polovinu planiranog iznosa jer je zemlja usvojila kontroverzne pravosudne zakone. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ranije je izjavila da Srbija neće dobiti novac dok su na snazi odredbe koje značajno ograničavaju nezavisnost pravosuđa.
Kosovo je u početnoj fazi i prošlog mjeseca je primilo samo osnovno predfinansiranje.
Plan rasta za Zapadni Balkan je finansijski paket EU za region od 6 milijardi eura (kombinacija grantova i koncesijskih kredita). Isplate se vrše svakih šest mjeseci strogo poštujući princip „novac u zamjenu za stvarne reforme“. Ukupan iznos sredstava koji je već dodijeljen u okviru programa trenutno iznosi 673,6 miliona eura.
- Masovni skup u organizaciji studenata održan u Beogradu
Na Trgu Slavija u Beogradu 23. maja održan je skup „Ti i ja, Slavija“ pod sloganom „Jer studenti pobjeđuju“. Vlasti su pokušale da spriječe građane iz drugih gradova da učestvuju u skupu obustavom željezničkog saobraćaja za Beograd na 24 sata na dan protesta. Objavljeno je da je razlog anonimna prijava o postavljenim bombama.
Uprkos preprekama, učešće građana u akciji bilo je rekordno: nevladina organizacija Arhiv javnih okupljanja procijenila je broj učesnika na 180.000–190.000 ljudi, iako Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije tvrdi da je bilo prisutno tek oko 34.000 građana.
Glavni dio skupa protekao je mirno. Situacija je eskalirala tek kasno navečer, nakon završetka zvaničnog programa. Grupe mladih ljudi počele su bacati pirotehnička sredstva, baklje i dimne bombe na policiju, dok su policajci, koristeći šok bombe i palice, nasilno rastjerali demonstrante. Specijalne policijske jedinice u oklopnim vozilima i punoj opremi istjerale su demonstrante iz centralnih ulica grada.
Kasnije je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić objavio da su privedens 23 učesnika napada na policajce.
Miting 23. maja postao je još jedna manifestacija antivladinih protesta koji su započeli nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, što je dovelo do smrti 16 ljudi. Tragedija je izazvala ogorčenje građana, uglavnom mladih, posebno studenata, zbog korupcije i nekažnjivosti zvaničnika koji su, prema riječima demonstranata, doveli do tragičnog incidenta.
Demonstranti zahtijevaju prijevremene parlamentarne izbore kako bi promijenili vladu. Predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da bi se izbori mogli održati ranije nego što je planirano, već ove jeseni, ali konačna odluka još nije donesena.
Posmatrači su primijetili da su, uprkos deklarisanom cilju borbe protiv autoritarizma i za demokratiju, neki učesnici mitinga došli sa zastavama „Nema kapitulacije“ sa mapom Kosova, kao i transparentima usmjerenim protiv Evropske unije i NATO-a.
Sredinom maja, studenti su na svojim službenim profilima na društvenim mrežama objavili i Memorandum o Kosovu i Metohiji. Pozivajući se na Preambulu Ustava Srbije, naveli su da je Kosovo njen „neotuđivi i neodvojivi dio“.
- Privremeno otvoren novi granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Dio ograde mosta preko rijeke Save srušio se 19. maja na graničnom prelazu Gradiška između Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) i Hrvatske, potpuno blokirajući kretanje vozila i pješaka. Konstrukcija se urušila rano ujutro pod nepoznatim okolnostima. Niko nije povrijeđen.
Zbog vanredne situacije, privremeno je otvoren novi granični prelaz u Gradišci. Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine najavilo je otvaranje novog tokom dana 19. maja. „Lokacija preko novog mosta koristit će se tokom obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška, koja se dogodila zbog urušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save“, navodi se u saopštenju za javnost.
Odluka Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine o privremenom otvaranju usvojena je nekoliko sati nakon što Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo prijedlog predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto da se zbog vanrednih okolnosti otvori novi granični prijelaz. Ministri koji predstavljaju Bošnjake su se tome usprotivili.
Novi granični prijelaz i novi most nisu bili u funkciji, iako je izgradnja završena, jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) nije dao odobrenje za njegovo otvaranje u decembru prošle godine, ne donijevši odluke koje bi omogućile raspoređivanje carinika na novi granični prijelaz. UIO zahtijeva poravnanje razlike između naplaćenog PDV-a i sredstava isplaćenih entitetima, naglašavajući da Republika Srpska treba da plati Federaciji Bosne i Hercegovine oko 150 miliona maraka (oko 77 miliona eura).
U Republici Srpskoj i Hrvatskoj, stav Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine smatra se politički motivisanim.
Zbog stava Uprave za indirektno oporezivanje, novi granični prelaz u pravnom smislu funkcioniše kao stari prelaz, ali faktički na novoj lokaciji, dok je njegovo funkcionisanje osigurano hitnim i privremenim preseljenjem zaposlenih sa starog prelaza na novi. Prema odluci, privremeni prelaz je otvoren od 19. maja 2026. godine do prestanka okolnosti koje su dovele do obustave saobraćaja preko postojećeg mosta, ali najkasnije do 19. avgusta 2026. godine.
- Produžen rok za završetak prodaje NIS-a
Mađarska naftna i gasna kompanija MOL dobila je odobrenje od Sjedinjenih Američkih Država da produži rok za pregovore sa ruskom kompanijom Gazprom Neft u vezi sa kupovinom kontrolnog udjela u kompaniji Naftna Industrija Srbije (NIS). Ovo je 22. maja objavila ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović-Handanović. Prema njenim riječima, srpska strana je službeno obaviještena o produženju roka koji je prethodno utvrdila Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a. Prethodni rok istekao je u petak, 22. maja. Novi rok za završetak pregovora je 6. juni.
Kako je ministarka napomenula, trilateralne konsultacije (između MOL-a, Gazprom njefta i Vlade Srbije) trenutno se suočavaju s poteškoćama. Glavna neslaganja tiču se daljnjeg rada jedine srpske rafinerije nafte u Pančevu, koja pripada NIS-u, kao i garancija nesmetanog snabdijevanja naftnim derivatima domaćeg tržišta Srbije nakon promjene vlasništva. „Situacija je teška, ali naš zadatak i cilj su pronaći dugoročno rješenje i zaštititi interese države Srbije“, napisala je Đedović-Handanović na društvenim mrežama.
Potreba za hitnom prodajom NIS-a javila se nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije početkom 2025. godine jer kontrolni udio u kompaniji kontrolišu Rusi (Gazprom Neft i drugi ruski vlasnici drže 56,15% dionica). Svrha sankcija je da se Rusiji oduzmu prihodi od prodaje energije koje Kremlj koristi za finansiranje rata protiv Ukrajine. Primjena ograničenja počela je u oktobru 2025. godine.
Zbog američkih sankcija, srpska kompanija se našla pod prijetnjom potpunog zatvaranja: transport sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) od hrvatske luke Omišalj do rafinerije u Pančevu bio je blokiran. Krajem februara 2026. godine, OFAC je izdala privremenu dozvolu za rad NIS-a, koja je omogućila pumpanje sirove nafte. Ova dozvola je nekoliko puta produžavana, a trenutno važi do 16. juna 2026. godine.
Sredinom januara 2026. godine, mađarski MOL i ruski Gazprom Neft zaključili su okvirni sporazum o otkupu cijelog ruskog paketa dionica.
