Srbija se priprema za novi korak u razvoju svoje odbrambene industrije — već u septembru planira da otvori fabriku za proizvodnju borbenih dronova zajedno sa izraelskim partnerima. Ovaj projekat nema za cilj samo jačanje Oružanih snaga Srbije, već i proširenje izvoznih mogućnosti Beograda i produbljivanje tehnološke saradnje sa Zapadom.
Najava za septembar
Aleksandar Vučić je 8. avgusta najavio planirano otvaranje fabrike za proizvodnju dronova u Srbiji zajedno sa „izraelskim partnerima“. Najava je data na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Volodimirom Zelenskim. Kako je Vučić izjavio, u septembru, „oko 15. do 20. septembra“, „otvorićemo ovdje fabriku za proizvodnju dronova, ali zajedno sa Izraelcima“.
O zajedničkom srpsko-izraelskom projektu već se ranije znalo. Još u aprilu je Vučić izjavio da će Srbija i Izrael zajednički proizvoditi vojne dronove. Od tada, kao što vidimo, najavljeni projekat je brzo napredovao, a fabrika dronova će uskoro biti predstavljena javnosti.
Prema medijskim izvještajima, zajednička proizvodnja biće uspostavljena sa izraelskom kompanijom Elbit Systems. To je veliki međunarodni proizvođač vojne tehnologije i odbrambene opreme koji je specijalizovan, između ostalog, za razvoj taktičkih i izviđačkih bespilotnih letjelica.
Izvještaji medija ukazuju na to da se planirana fabrika navodno gradi u Šimanovcima, otprilike 25 kilometara od Beograda. Prema dostupnim informacijama, Elbit će posjedovati 51% kompanije, dok će srpska državna firma Yugoimport–SDPR posjedovati 49%.
„Veliko poboljšanje“
Prema navodima srbijanskih medija, nova fabrika proizvodit će LANIUS-X, bespilotnu letjelicu kratkog dometa, tipa kvadrokoptera, dron za izviđanje i napad sa perspektivom iz prvog lica (FPV dron), s integrisanom vještačkom inteligencijom, dizajniranu za borbene misije u urbanim okruženjima. Bespilotna letjelica je sposobna da sprovodi izviđanje unutar zgrada, otkriva i klasifikuje potencijalne prijetnje i brzo reaguje, uključujući autonomnu identifikaciju i praćenje ciljeva.
„Doslovno izgleda kao igračka, ima četiri rotora za ulazak u zatvorene prostore i tu se dramatično završava dio opisa koji se odnosi na ‘igračku’, jer je u pitanju veoma opasno oružje u kontekstu upotrebe od strane specijalnih snaga, kada postoje talačke situacije ili kada treba neutralisati određeno fizičko lice, na primjer snajperistu ili drugu osobu, a interesantno je da dron ima usmjereno eksplozivno punjenje, koje je dovoljno da eliminira osobu“, rekao je novinarima u intervjuu Petar Vojinović, stručnjak za avijaciju i urednik portala Tango Six.
Prema Vojinovićevim riječima, LANIUS-X koristi najsavremeniju tehnologiju koja, ukoliko se izgubi frekvencija kontrolne veze, omogućava drugim dronovima u „roju“ da preuzmu kontrolu i, uz pomoć vještačke inteligencije, nastave da prate određenu osobu koju je odredio komandant jedinice koja ga koristi.
Stručnjak je rekao da je vježba Vojske Srbije ranije ove godine demonstrirala kako, u okviru simulirane operacije spašavanja talaca, dron ulazi u prostoriju i izvršava svoj zadatak.
Komentarišući vježbu bespilotnih letjelica održanu krajem juna, Vučić je opisao LANIUS-X kao veliko poboljšanje Oružanih snaga Srbije.
Borbeni komarci
Oružane snage Srbije u upotrebi već imaju više od 30 tipova bespilotnih sistema gotovo svake moguće kategorije – lutajuće streljivo, dronove presretače i taktičke bespilotne letjelice, kako jurišne tako i izviđačke platforme. Prema Radio-televiziji Srbije (RTS), to uključuje bespilotne letjelice domaće, srbijanske proizvodnje, kao i kineske i izraelske dronove.
Bespilotni sistemi proizvedeni u Srbiji uključuju dronove kamikaze Komarac i Osica FPV, taktičku višenamjensku bespilotnu letjelicu Pegaz razvijenu u partnerstvu s kineskim stručnjacima, izviđački dron kratkog dometa Vrabac, kao lutajuće streljivo Gavran.
Pored toga, Vojnotehnički institut (VTI) vlade Srbije trenutno razvija komplet za detekciju i ometanje bespilotnih letjelica Kobac i dron presretač Vihor. Prema Vojinovićevim riječima, Vihor je kopija koncepta drona presretača koji koristi ukrajinska vojska. Kako je stručnjak objasnio, VTI je sistem predstavio na vježbama u junu zajedno sa kompletom za detekciju i ometanje bespilotnih letjelica pod nazivom Kobac, koji detektuje kontrolne kanale neprijateljskih bespilotnih letjelica i prenosi podatke sistemu Vihor radi ciljanja i terminalne faze, odnosno uništenja cilja.
Među kineskim sistemima, Srbija već nekoliko godina u upotrebi ima taktički dron srednjeg dometa za izviđanje i udar CH-92A. Posljednjih godina pridružio mu se i snažniji CH-95.
Izrael isporučuje Srbiji taktičku bespilotnu letjelicu Hermes 900, namijenjenu za izviđanje i nadzor, kao i jurišne dronove SkyStriker (lutajuća municija). Proizvođač je Elbit Systems.
U ranijim medijskim izvještajima se tvrdilo da će se sistemi Hermes i SkyStriker proizvoditi u zajedničkom srpsko-izraelskom pogonu za proizvodnju dronova, ali trenutno nema potvrde ove informacije.
Pragmatična kalkulacija
Glavna svrha opremanja Oružanih snaga Srbije raznim vrstama dronova je njihova modernizacija i jačanje. Aleksandar Vučić, kao što je poznato, učinio je povećanje vojne moći zemlje jednim od glavnih pravaca svog političkog kursa i korak po korak napreduje u tom smjeru.
Istovremeno, otvaranje novog pogona za proizvodnju dronova slijedi i čisto ekonomske ciljeve. Razvojem jednog od najbrže rastućih sektora moderne odbrambene industrije, Srbija želi povećati svoje prihode od izvoza sistema naoružanja.
„Ovo [zajednička proizvodnja dronova] treba, prije svega, da pomogne našoj vojsci. Ono što ne prodamo našoj vojsci, naše tržišne viškove prodaćemo negdje drugo. Za ovo itekako postoji tržište“, smatra Vučić. RTS, citirajući predsjednika, dodaje da izraelska kompanija (odnosno Elbit Systems) već ima široku mrežu proizvodnih pogona i kancelarija širom Evrope, dok su njeni sistemi u upotrebi brojnih Evropskih i NATO oružanih snaga.
Razvijanjem saradnje s Izraelom, Beograd, čak i ako mu to nije bio deklarisani cilj, čini značajan korak ka integraciji svoje odbrambene industrije u zapadni, „NATO“ sistem i istovremeno korak ka udaljavanju od sovjetskih standarda i svojih tradicionalnih partnera u vojno-tehničkoj saradnji, Pekinga i Moskve. Ovo je vjerovatnije čisto pragmatičan proračun nego što je rezultat geopolitičkog izbora, iako ne treba isključiti ni uticaj Vašingtona na odluke srpskih vlasti u sferi odbrane.
Analitička grupa CWBS-a
