U septembru 2026. godine, Albanija se našla u središtu velikog skandala koji je uključivao sumnje u manipulaciju državnim IT tenderima, veze s organizovanim kriminalom i curenje povjerljivih informacija. Istraga je obuhvatila dvije ključne sigurnosne institucije u zemlji – Državnu policiju i civilnu obavještajnu službu, odnosno Državnu obavještajnu službu (SHISH).
Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) objavilo je 22. septembra 2026. godine odluku Posebnog suda za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (GJKKO) od 21. septembra. Prema sudskoj odluci, direktorica SHISH-a Vlora Hiseni suspendovana je s dužnosti i stavljena u kućni pritvor. Najviša obavještajna zvaničnica zemlje sumnjiči se za dva krivična djela: pomaganje osobi koja je počinila krivično djelo i odavanje tajnih radnji ili podataka.
U trenutku donošenja odluke, Hiseni se nalazila u Bakuu, gdje je prisustvovala međunarodnom forumu o borbi protiv terorizma. Nakon što je saznala za izrečenu mjeru, vratila se preko Prištine u večernjim satima 22. septembra i predala albanskim vlastima na graničnom prijelazu Vermica–Morina. Iste večeri, predsjednik Bajram Begaj je, na prijedlog premijera Edija Rame, potpisao ukaz o njenom razrješenju. Dužnost vršioca dužnosti direktora SHISH-a povjerena je direktoru Operativnog odjela, Elvisu Lili.
Ovi događaji označili su kulminaciju istrage o „slučaju AKSHI“, koja je započela kao provjera navoda o manipulaciji IT tenderima, ali je na kraju prerasla u otkrivanje široke mreže u koju su bili uključeni predstavnici poslovnog sektora, državnih institucija, organa za provođenje zakona i obavještajnih službi umiješanih u nezakonite aktivnosti.
Šeme vezane za tendere
Nacionalna agencija za informaciono društvo (AKSHI) upravlja cjelokupnom digitalnom infrastrukturom Albanije i vladinim portalom „e-Albania“. Zbog statusa kritične infrastrukture, neki tenderi ove agencije bili su označeni kao povjerljivi iz sigurnosnih razloga. Kako je istraga utvrdila, to je stvorilo pogodno tlo za korupciju.
Javna faza istrage započela je u decembru 2025. godine. Direktorica agencije AKSHI, Mirlinda Karčanaj, i njena zamjenica Hava Delibaši stavljene su u kućni pritvor zbog sumnje da su, kao dio organizovane kriminalne grupe, narušile ravnopravnost učesnika na tenderima (u proljeće 2026. godine mjere su ublažene na obavezu javljanja policiji i zabranu napuštanja mjesta boravka).
Prema navodima SPAK-a, rukovodstvo agencije je faktički prepustilo kontrolu nad budžetima grupi povezanoj s biznismenima Ergisom Agasijem i Ermalom Bećirijem. Dokumentacija slučaja odnosi se na 19 tendera ukupne vrijednosti od približno 59 miliona eura. Agasijeva kompanija, EA Solution, primila je oko 29 miliona eura od pobjednika tendera u periodu između decembra 2024. i septembra 2025. godine. Dokazi, između ostalog, uključuju snimke sa skrivene kamere iz Agasijeve kancelarije na kojima se razgovaralo o tenderskim procedurama.
Među pobjednicima se posebno isticala kompanija Soft & Solution, povezana s Bećirijem. Istovremeno, ta kompanija je pokazivala znakove fiktivnog poslovanja: poslovala je iz Bećirijeve privatne rezidencije, dok zaposlenici nisu ni znali da su formalno prijavljeni kao radnici Agasijeve kompanije.
U aprilu 2026. godine, SPAK je zaplijenio imovinu osoba umiješanih u slučaj, vrijednu više od 40 miliona eura. Sam Bećiri je priveden u Francuskoj 24. jula 2026. godine nakon što je upravljao lakom letjelicom iznad nuklearne elektrane Penli. Francuske vlasti otkrile su da posjeduje dvorac, dva stana i više od 2 miliona eura na bankovnim računima.
Veze s policijom
Međutim, ovo nisu najskandalozniji detalji slučaja. Sumnje u postojanje organizovane kriminalne grupe pojavile su se nakon 12. augusta 2025. godine, kada su Geronda Mečea, suvlasnika jedne tehnološke kompanije, ottele osobe koje su se predstavljale kao službenici Nacionalnog istražnog biroa. Putem prijetnji, uključujući i upotrebu oružja, zahtijevali su od njega da povuče pritužbe u vezi s tenderima agencije AKSHI.
Ova šema se protezala i na organe za provođenje zakona.
Centralna figura istrage, Ergis Agasi, priveden je u Draču 26. augusta 2026. godine – pripadnici organa reda zaustavili su vozilo kojim je upravljao bivši zamjenik direktora policije u Elbasanu, Uljan Špataraku, a u kojem se nalazio i Agasi. Utvrđeno je da je Agasi, kojeg je SPAK potraživao oko osam mjeseci, tokom tog perioda izbjegavao hapšenje skrivajući se u privatnim vilama u blizini Drača, uz pomoć pojedinih pripadnika policije i obavještajne službe.
U okviru ove akcije, u pritvor je priveden bivši načelnik sektora Forenzične policije. Tereti se za odavanje istražnih materijala i otkrivanje povjerljivih podataka, što je Agasiju pomoglo da duže vrijeme izbjegne pritvor. Pritvoren je i jedan zaposlenik – glavni konobar – u kompleksu državnih vila u blizini Drača; on je ometao sisteme videonadzora i brisao snimke posjeta visokih zvaničnika i uticajnih osoba Agasiju dok se skrivao od pravde.
Obavještajna služba pod sumnjom
Prekretnica u istrazi nastupila je pretresom Agasijevog automobila 22. jula 2026. godine, kada je pronađeno devet stranica povjerljivih dijagrama agencije SHISH.
Osim toga, prema podacima dobijenim iz telefona oduzetih od osoba umiješanih u slučaj, Hiseni je obavještavala Agasija o zatvorenim sastancima vlade i sastancima agencija za provođenje zakona.
Tužilaštvo, također, provjerava informacije prema kojima je Agasi koristio vozila agencije SHISH dok se skrivao.
Kada je SPAK 18. septembra 2026. godine saslušao Vloru Hiseni, ona je izjavila da je Agasi navodno bio „povjerljivi saradnik agencije SHISH“. Tužilaštvo je odbacilo tu verziju, utvrdivši da niko unutar ili izvan službe nije bio obaviješten o takvom „informatoru“.
Još jedan detalj je da je Agasijeva kompanija, EA Solution, registrovana 48 sati prije nego što je Hiseni imenovana za čelnicu agencije SHISH u aprilu 2023. godine.
Odbacivanje navoda o vezi sa Srbijom
Imenovanje Hiseni 2023. godine bilo je praćeno kontroverzama. Prethodno je obavljala dužnost zamjenice direktora Obavještajne agencije Kosova (AKI), ali je 2021. godine smijenjena zbog „gubitka povjerenja“. Neki lokalni stručnjaci i mediji kasnije su iznosili nepotkrijepljene tvrdnje i pretpostavke o mogućem odavanju informacija Srbiji, iako je zvanično navedeni razlog bio nedostatak koordinacije i povjerenja od strane vlade. Uprkos tome, Rama ju je imenovao za svoju savjetnicu za nacionalnu sigurnost, a kasnije i za čelnicu agencije SHISH.
Pored toga, događaji iz 2026. godine ponovo su aktuelizovali tvrdnje opozicije i opozicionih medija iz maja 2023. godine da je Hiseni, na početku svog mandata u agenciji SHISH, navodno tajno posjetila Beograd. Međutim, 2023. godine, nezavisni portal za provjeru činjenica Faktoje opovrgao je tvrdnju da je šefica SHISH-a provela 10 dana u Srbiji: Hiseni je 22. maja 2023. boravila u Tirani na ceremoniji „Defender Europe 23”. Zvanični odgovor SHISH-a od 6. juna 2023. također negira da je Hiseni obavila bilo kakve posjete inostranstvu nakon preuzimanja dužnosti u proljeće te godine.
Zaključno sa septembrom 2026. godine, krivični postupak koji vodi SPAK ne sadrži informacije koje bi ukazivale na to da su podaci preneseni Srbiji; stoga se „srpska veza” vjerovatno može smatrati političkim narativom opozicije.
Zaključci
Analizom situacije oko ovog skandaloznog slučaja mogu se izdvojiti tri ključne posljedice po Albaniju.
1. Kriza povjerenja od strane NATO-a
Godine 2025. Hiseni je predsjedavala NATO-ovim Komitetom za civilne obavještajne poslove (CIC). Nakon optužbi koje su privukle veliku pažnju javnosti, šteta nanesena ugledu albanske obavještajne službe, kao i strukturama NATO-a, značajna je. Ne može se isključiti mogućnost da će saveznici iz NATO-a biti primorani preispitati nivo povjerenja i obim operativnih obavještajnih podataka koji se dijele s Albanijom.
2. Test za sistem provođenja zakona
Ovaj slučaj predstavlja težak izazov za albanski sistem borbe protiv korupcije, koji mora dokazati postojanje sistemske korupcije unutar vlade, uključujući i sigurnosne institucije, te kazniti odgovorne bez obzira na njihove položaje i veze.
Osiguravanje europskih standarda vladavine prava i ispunjavanje obaveza u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou također će predstavljati važan test u kontekstu procesa europskih integracija.
3. Političko preispitivanje i kadrovske promjene
Prije svega, albanska vlada bit će primorana provesti temeljitu reviziju kadrovske politike u sigurnosnom sektoru. Istovremeno, glavni zaključak koji proizlazi iz slučaja AKSHI–SHISH jeste da država mora uvjerljivo pokazati svoju sposobnost zaštite sigurnosnih institucija od prodora privatnih i kriminalnih interesa. Ukoliko vlasti ne uspiju odgovoriti na ovaj izazov, pod znak pitanja doći će ne samo dalji napredak zemlje ka EU, već i stabilnost aktuelne vlade.
