- U Beogradu pokrenut novi format suradnje među zemljama kandidatkinjama za EU – Konferencija predsjednika parlamenata
Dana 7. srpnja u Beogradu je počela dvodnevna Konferencija predsjednika parlamenata zemalja kandidatkinja za Europsku uniju. Konferencija je zajednička inicijativa Narodne skupštine Republike Srbije i Vrhovne rade Ukrajine.
Obraćajući se sudionicima, predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić naglasila je da je „ovo prvi put da su predsjednici parlamenata zemalja kandidatkinja za Europsku uniju pokrenuli zajedničku inicijativu za uspostavu redovite suradnje“. Prema riječima Brnabić, parlamenti bi trebali imati aktivniju ulogu u jačanju suradnje među zemljama kandidatkinjama.
Glavni cilj konferencije jest uspostava stalnog okvira suradnje među predsjednicima parlamenata zemalja kandidatkinja za Europsku uniju, utemeljenog na redovitom dijalogu, razmjeni iskustava i zajedničkim inicijativama. Kako je naglasila Brnabić, zemlje sudionice nalaze se u različitim fazama europskih integracija i suočavaju se s različitim izazovima, zbog čega je razmjena iskustava posebno važna.
Konferencija je okupila najviše parlamentarne dužnosnike zemalja kandidatkinja za Europsku uniju.
Za predsjednika Vrhovne rade Ukrajine ovo je bio prvi službeni posjet Srbiji u posljednjih 15 godina. U obraćanju konferenciji predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk izvijestio je nazočne o razornim posljedicama najnovijih ruskih raketnih napada na Kijev i izrazio zahvalnost srpskoj strani na potpori Ukrajini.
Uoči konferencije, u razgovoru za Euronews, Ana Brnabić izjavila je da je Srbija od početka ruskog rata punog opsega protiv Ukrajine pružila Ukrajini više od 60 milijuna eura izravne financijske i humanitarne pomoći, ali ne i vojnu potporu.
U sklopu posjeta predsjednika ukrajinskog parlamenta Beogradu, Ruslan Stefančuk održao je bilateralni sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tijekom kojeg su dvije strane razgovarale o trenutačnom stanju bilateralnih odnosa i europskim perspektivama obiju zemalja.
Parlament Crne Gore izglasao pokretanje postupka za izmjenu Ustava
Ustavne izmjene odnose se na Sudsko i Tužiteljsko vijeće te Središnju banku Crne Gore, što je ključno za zatvaranje jednog od ključnih pregovaračkih poglavlja u procesu europskih integracija — Poglavlja 23: Pravosuđe i temeljna prava.
Na parlamentarnoj sjednici 7. srpnja za je glasalo 74 od 77 zastupnika, dok su tri zastupnika bila protiv.
Nakon odluke o pokretanju postupka ustavnih izmjena — za koju je bila potrebna potpora najmanje 54 zastupnika — parlamentarni Ustavni odbor pripremit će nacrt amandmana, koji će ponovno biti upućen na glasovanje. Uslijedit će javna rasprava u trajanju od najmanje mjesec dana, nakon čega će biti pripremljen konačni tekst amandmana i dostavljen parlamentu na konačnu odluku.
Ranije su predstavnici parlamentarne većine i dijela oporbe postigli dogovor o potpori ustavnim amandmanima. Prema dogovoru, najkasnije do 31. srpnja bit će usvojene izmjene ranije donesenih spornih zakona o unutarnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu sigurnost (ANB). Do istog roka bit će osnovano posebno radno tijelo koje će nadzirati provedbu tih odredbi.
Zastupnici Demokratske narodne partije (DNP) nisu podržali pokretanje postupka ustavnih izmjena. Čelnik DNP-a Milan Knežević naglasio je da se njegova stranka ne slaže s „neopravdanim“ izostavljanjem iz popisa planiranih ustavnih izmjena odredbe kojom bi srpski jezik dobio status službenog jezika, te najavio da će stranka nastaviti političku borbu.
Ranije ove godine Demokratska narodna partija podnijela je parlamentu inicijativu za ustavne izmjene kojima bi srpski jezik dobio status službenog jezika uz crnogorski. Inicijativa nije dobila dovoljnu potporu, jer su za nju glasovali samo zastupnici Kneževićeve stranke i Nove srpske demokracije, stranke predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Nakon toga DNP se povukao iz vladajuće koalicije i na državnoj razini i u Podgorici.
- Narodna skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini
Dokument poziva na vraćanje nadležnosti Republike Srpske predviđenih Daytonskim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine, zatvaranje Ureda visokog predstavnika, zaštitu srpskog nacionalnog identiteta i jačanje veza sa Srbijom.
Deklaracija naglašava da nadležnosti institucija Republike Srpske moraju biti zaštićene od prijenosa na razinu Bosne i Hercegovine te da su takvi prijenosi protivni Daytonskom sporazumu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Narodna skupština Republike Srpske smatra potrebnim „vratiti Republici Srpskoj, kroz parlamentarne procedure na razini Bosne i Hercegovine, uključujući ukidanje niza odluka visokih predstavnika, daytonske nadležnosti koje su joj oduzete protivno Ustavu i zakonu, uz svesrdnu potporu dijela međunarodne zajednice i unitarističkih snaga u Bosni i Hercegovini“. To „uključuje okončanje mandata Ureda visokog predstavnika i visokog predstavnika te prijelaz na dijalog i politički dogovor svih relevantnih političkih aktera o budućnosti Bosne i Hercegovine“.
Deklaracija naglašava važnost sprječavanja svih pokušaja oduzimanja imovine Republike Srpske i prijenosa prava vlasništva na razinu Bosne i Hercegovine. U dokumentu se ističe da je u tom pogledu potrebno ojačati pravni okvir i kažnjavati sve zlouporabe povezane s ovim vitalnim nacionalnim pitanjem.
Dokument također poziva na daljnje produbljivanje suradnje s Republikom Srbijom u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, infrastrukturi, sigurnosti i svim drugim područjima. Naglašava se da suradnja Republike Srpske i Srbije nije usmjerena protiv drugih naroda ili susjednih zemalja, nego joj je cilj jačanje srpskog nacionalnog identiteta i doprinos miru i stabilnosti.
Deklaracija također ističe važnost zaštite kulturne i povijesne baštine, srpskog jezika, ćiriličnog pisma, vjerskih objekata i drugih simbola srpskog identiteta.
Dokument nije pravno obvezujući.
Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, naglasila je da je Deklaracija namijenjena podizanju svijesti o položaju i pravima srpskog naroda, kao i o mehanizmima kojima se ta prava mogu zaštititi.
„Sve što Republici Srpskoj treba navedeno je u ovoj Deklaraciji. Ona (Republika Srpska) želi to postići kroz Narodnu skupštinu, kao što je Skupština učinila 9. siječnja“, rekao je premijer Savo Minić, pozivajući se na odluku od 9. siječnja 1992., kada je Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini usvojila Deklaraciju o proglašenju Republike Srpske.
- Dužnosnici Republike Srpske nastavljaju kontakte s ruskim dužnosnicima unatoč upozorenjima EU-a
Europska unija odlučno je odbacila destabilizirajuće aktivnosti Rusije na Zapadnom Balkanu i naglasila da normalni odnosi s Moskvom nisu mogući sve dok režim Vladimira Putina nastavlja agresorski rat protiv Ukrajine. To je priopćila Europska komisija kao odgovor na potpisivanje memoranduma o suradnji između policije Republike Srpske i Ministarstva unutarnjih poslova Ruske Federacije u Moskvi.
Dana 23. lipnja, tijekom posjeta Moskvi, ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir potpisao je dokument o proširenju suradnje s Olegom Baranovom, načelnikom Glavne uprave Ministarstva unutarnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu. Suradnja dviju institucija traje više od desetljeća; međutim, prema dužnosnicima Republike Srpske, novi memorandum „dodatno precizira oblike stručnog osposobljavanja, razmjene iskustava i organizacije zajedničkih vježbi“. Puni tekst dokumenta nije objavljen.
Oleg Baranov nalazi se pod individualnim sankcijama Europske unije od 20. srpnja 2023. Sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u države članice EU-a. Bruxelles smatra Baranova i instituciju kojom upravlja odgovornima za ozbiljna kršenja ljudskih prava u Rusiji.
Europska komisija naglasila je da, iako entiteti Bosne i Hercegovine imaju pravo razvijati međunarodnu suradnju u okviru svojih nadležnosti, obvezni su u potpunosti poštovati Ustav zemlje i odluke državnih institucija. „Vanjska politika u BiH u isključivoj je nadležnosti države, dok entiteti imaju ustavnu obvezu pomagati državnim institucijama u ispunjavanju njihovih obveza“, priopćila je Europska komisija.
Ranije je Europski parlament usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj je posebno osudio kontakte vodstva Republike Srpske s ruskim dužnosnicima koji su pod međunarodnim sankcijama. Europski parlament upozorio je da takvi postupci predstavljaju izravnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti regije.
Ipak, unatoč upozorenjima EU-a, dužnosnici Republike Srpske nisu prekinuli kontakte s ruskim dužnosnicima.
Početkom srpnja ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić boravio je u radnom posjetu Jekaterinburgu u Rusiji. Glavna svrha putovanja bila je jačanje gospodarskih veza i sudjelovanje na međunarodnom industrijskom sajmu.
Tijekom posjeta Đokić je održao službeni sastanak s Vjačeslavom Jarinom, ministrom međunarodnih i vanjskih gospodarskih odnosa Sverdlovske oblasti, na kojem su razgovarali o proširenju suradnje u industrijskom, gospodarskom i obrazovnom sektoru. Osim toga, Đokić je posjetio tvrtku Laboratorij budućnosti, specijaliziranu za razvoj bespilotnih zračnih sustava i robotike.
- Ministar Vlade Srbije nazočio ceremoniji oproštaja od Hamneija u Teheranu
Kao izaslanik Vlade Srbije, ministar informiranja i telekomunikacija Boris Bratina nazočio je ceremoniji oproštaja od vrhovnog vođe Islamske Republike Iran, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen krajem veljače u američko-izraelskom napadu.
Javnost je za put ministra informiranja i telekomunikacija doznala preko objave člana iranske vlade, kao i s Instagram računa srpskog ministarstva i ministra Bratine.
Bratinin posjet Iranu izazvao je oštre kritike oporbe i javnosti. Oporbena Stranka slobode i pravde upitala je je li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obavijestio američku administraciju da šalje ministra u Teheran te naglasila da je nakon ovog posjeta „jasno da od koordinacije i usklađivanja vanjske politike s Europskom unijom neće biti ništa, iako je to jedan od ključnih uvjeta za ‘odmrzavanje’ procesa europskih integracija“.
Ministar informiranja i telekomunikacija izjavio je da ne vidi razlog zbog kojeg bi se njegov posjet Iranu trebao smatrati problematičnim. Analitičari, međutim, naglašavaju da će posjet ministra Vlade Srbije Teheranu imati negativne posljedice za odnose Srbije sa Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom unijom.
- Albanija podupire osnivanje Banke za obranu, sigurnost i otpornost
Inicijativu za osnivanje Banke za obranu, sigurnost i otpornost, nove multilateralne financijske institucije za financiranje ulaganja u obranu i sigurnost, predstavio je kanadski premijer Mark Carney tijekom summita NATO-a u Ankari.
Belgija, Grčka, Latvija, Luksemburg, Rumunjska, Turska i Ukrajina također će sudjelovati u izradi početnih politika i pravila Banke.
Prema Vladi Kanade, Banka će mobilizirati privatni kapital za financiranje projekata u području obrane, sigurnosti i otpornosti, podupirući i vlade i mala i srednja poduzeća koja posluju u obrambenoj industriji.
Institucija će osiguravati dugoročno financiranje uz niske troškove, financijska jamstva i zajmove za prioritetna ulaganja usmjerena na jačanje proizvodnih kapaciteta država članica i opskrbnih lanaca u obrambenom sektoru.
Vlada Kanade naglašava da je inicijativa odgovor na nove sigurnosne izazove, osobito one koji proizlaze iz rata u Ukrajini, te da joj je cilj povećati ulaganja u obrambene tehnologije i industrijsku suradnju među savezničkim zemljama.
Kanada je već pozvala partnerske zemlje da dovrše domaće postupke ratifikacije kako bi Banka za obranu, sigurnost i otpornost mogla započeti s radom 2027. godine.
