- Vojne vježbe s NATO-om prvi put u Srbiji
Prve zajedničke vojne vježbe Srbije i NATO-a (NSE26) održavaju se u vojnoj bazi „Jug“ i na poligonu „Borovac“ u blizini Bujanovca. U vježbama sudjeluju vojnici Vojske Srbije i šest zemalja NATO-a: Italije, Rumunjske, Turske, kao i Francuske, Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
Prva faza vježbi trajala je od 13. do 17. svibnja i uključivala je taktičke vježbe u potpori stvarnim mirovnim operacijama. Druga faza, od 18. do 22. svibnja, predviđa uvježbavanje scenarija fiktivne operacije potpore miru.
NSE26 su prve zajedničke vojne vježbe NATO-a i Srbije, koje organiziraju Vojska Srbije i Zapovjedništvo združenih savezničkih snaga Napulj s ciljem poboljšanja razine operativne interoperabilnosti između sudjelujućih trupa, intenziviranja praktične suradnje između NATO-a i Srbije, kao i doprinosa jačanju regionalne stabilnosti.
Vježbe se provode na temelju odluke Vlade Srbije i nastavak su suradnje između Srbije i NATO-a u okviru programa „Partnerstvo za mir“, „uz poštovanje“ vojne neutralnosti zemlje, priopćilo je srbijansko Ministarstvo obrane. „Sudjelovanje u međunarodnim vježbama poboljšava sposobnost zapovjedništva i postrojbi Vojske Srbije za obavljanje širokog spektra zadataka, uključujući sudjelovanje u mirovnim operacijama, a istovremeno potvrđuje odlučnost Republike Srbije da surađuje sa svim partnerima i očuva mir i stabilnost“, naglasilo je Ministarstvo.
- Vijeće EU dodijelilo 15 milijuna eura za jačanje vojske Bosne i Hercegovine
Vijeće Europske unije odobrilo je 12. svibnja mjeru pomoći vrijednu 15 milijuna eura za Oružane snage Bosne i Hercegovine. Sredstva se dodjeljuju u okviru Europskog mirovnog fonda (EPF).
Glavna svrha ovog koraka je jačanje vojnog i obrambenog potencijala Bosne i Hercegovine. Nova odluka nadopunit će potporu koju je Europska unija već pružila Bosni i Hercegovini u okviru bilateralnih mjera pomoći u 2021. i 2022. godini.
Koristeći sredstva iz Europskog mirovnog fonda, bosanska vojska nabavit će osobnu zaštitnu opremu; opremu za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu obranu (CBRN); uređaje za noćno gledanje; i vozila za prijevoz tereta.
„Ako bude potrebno, financiranje će također obuhvatiti srodnu robu i usluge, uključujući operativnu obuku vojnog osoblja“, napomenuli su iz Vijeća EU-a.
Europska unija naglašava da će ova pomoć povećati operativnu spremnost i interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Osim obrane vlastite zemlje, ovo će ojačati njihov potencijal za sudjelovanje u misijama Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (CSDP), kao i u međunarodnim koalicijama.
„EU ostaje vrlo pouzdan partner Bosne i Hercegovine i daje najveći financijski doprinos sigurnosnom sektoru“, izjavio je 13. svibnja Luigi Soreca, posebni predstavnik Europske unije i voditelj Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, tijekom okruglog stola koji je organizirao zapovjednik EUFOR-a. Voditelj Delegacije EU naglasio je: „Tek jučer je EU odobrio 15 milijuna eura za Oružane snage Bosne i Hercegovine, a od 2021. godine ta dostiže 50 milijuna eura, što je jasan signal strateške važnosti koju EU pridaje angažmanu u Bosni i Hercegovini.“
- Srbija i Sjeverna Makedonija pridružile su se Vertikalnom plinskom koridoru
To je objavljeno na sastanku čelnika ministarstava energetike Grčke, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske u Ateni.
„Dogovorili smo se o proširenju Vertikalnog plinskog koridora sa Sjevernom Makedonijom i Srbijom, kao i o institucionalizaciji suradnje između četiri zemlje“, rekao je grčki ministar za okoliš i energetiku Stavros Papastavrou.
Sastanku su prisustvovali grčki ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou, ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, ministrica energetike, rudarstva i mineralnih resursa Sjeverne Makedonije Sanja Božinovska, zamjenik ministra energetike Bugarske Kiril Temelkov, kao i čelnici operatora sustava prijenosa električne energije i prirodnog plina Grčke, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske.
Vertikalni plinski koridor ujedinjuje infrastrukturu zemalja jugoistočne Europe, osiguravajući transport plina iz izvora koji su alternativa ruskim. Pridruživanje Srbije i Sjeverne Makedonije stvara mogućnost za potpuni protok plina od juga prema sjeveru, što omogućuje zemljama regije da primaju veće količine plina koji ne stiže iz Rusije.
Glavna tema sastanka visokih energetskih dužnosnika iz Srbije, Grčke, Sjeverne Makedonije i Bugarske u Ateni bili su projekti plinskih interkonektora Grčka-Sjeverna Makedonija i Sjeverna Makedonija-Srbija. Prvi plinovod je u izgradnji, a njegov završetak planiran je za ovu godinu. Omogućit će opskrbu prirodnim plinom prema sjeveru iz grčkih terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), kao i plinom iz cjevovoda, na primjer iz Azerbajdžana.
Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Handanović naglasila je da se planira dovršetak izgradnje plinovoda između Srbije i Sjeverne Makedonije do kraja 2027. Dionica će imati kapacitet od milijardu i pol kubičnih metara.
Ministrica energetike, rudarstva i mineralnih resursa Sanja Božinovska naglasila je da Sjeverna Makedonija, sa svoje strane, radi na povezivanju s Grčkom. „Do kraja sljedeće godine bit ćemo spremni, a veza Grčka-Sjeverna Makedonija-Srbija bit će operativna“, istaknula je.
- Summit procesa Brdo-Brijuni održat će se u Sjevernoj Makedoniji
Godišnji summit procesa Brdo-Brijuni, koji se trebao održati u svibnju u Hrvatskoj, ali je otkazan zbog pogoršanja odnosa između Zagreba i Beograda, premješten je u Sjevernu Makedoniju i zakazan je za listopad. To je izjavila predsjednica Slovenije, Nataša Pirc Musar tijekom zajedničke konferencije za novinare s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom.
Proces Brdo-Brijuni pokrenule su Slovenija i Hrvatska 2013. godine kao platformu za promicanje europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana i podršku regionalnoj suradnji. Sudionici su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, kao i inicijatori – Slovenija i Hrvatska.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović krajem ožujka otkazao je summit koji se trebao održati u Hrvatskoj zbog „političkih izjava i postupaka predsjednika Srbije“ koji „su u potpunoj suprotnosti sa ciljem procesa Brdo-Brijuni, narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost regije“. Prije toga je Aleksandar Vučić duže od godinu dana optuživao Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari Srbije, te da Zagreb da planira napad na Srbiju.
Održavanje summita u Sjevernoj Makedoniji omogućit će Skoplju da još jednom skrene pozornost na problem nedostatka napretka zemlje na europskom putu zbog zahtjeva susjedne Bugarske.
- EU postavlja uvjete u vezi s europskim integracijama Kosova
U Prištini se smatra da bi Kosovo trebalo dobiti službeni status kandidata za pristupanje EU i započeti pregovore o pristupanju. „Nakon što je prošao 41 mjesec otkako smo podnijeli zahtjev za članstvo u EU, vrijeme je da Kosovo dobije status kandidata i otvori pregovore o pristupanju“, napisao je vršitelj dužnosti premijera Albin Kurti na društvenim mrežama nakon sastanaka s povjerenicom EU za proširenje Martom Kos.
Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine, podnijelo zahtjev za članstvo u EU 2022. godine i trenutno ima status potencijalnog kandidata.
Tijekom svog prvog službenog posjeta Kosovu, Kos je izjavila da će napredak Kosova u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji ovisiti o provedbi reformi, napretku u pregovorima o normalizaciji odnosa sa Srbijom i političkoj stabilnosti. „Za Kosovo ima mjesta u Europskoj uniji i u procesu pristupanja“, rekla je Kos, ali je napomenula da „Kosovo hitno treba uhvatiti korak s prioritetima vezanim uz EU“ te da „Kosovu trebaju stabilne institucije i učinkovita vlada“.
Posjet Marte Kos dogodio se uoči prijevremenih izbora (zakazanih za 7. lipanj), koji su raspisani nakon što je parlament raspušten jer prethodno nije izabran predsjednik. To će već biti treći parlamentarni izbori u posljednjih godinu i pol dana i drugi prijevremeni izbori u šest mjeseci. Nedostatak političke stabilnosti i u potpunosti funkcionalnih institucija, između ostalog, stoji na putu donošenja odluka potrebnih za europske integracije.
Druge značajne prepreke na putu Kosova prema EU su nedostatak napretka u dijalogu s Beogradom i činjenica da pet zemalja EU – Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar – još uvijek ne priznaju Kosovo kao državu.
- Crnogorska općina „povukla“ priznanje Kosova
Zastupnici lokalnog vijeća (Skupštine) općine Zeta, kod Podgorice, usvojili su Deklaraciju o povlačenju priznanja neovisnosti Kosova za teritoriju ove administrativne jedinice. Odluku su podržali predstavnici Demokratske narodne stranke (DNP), Nove srpske demokracije, jedan predstavnik Demokrata i tri neovisna zastupnika. Predstavnici oporbene Demokratske partije socijalista (DPS) nisu sudjelovali na sjednici, a dva zastupnika Demokrata napustila su dvoranu prije glasovanja.
Vođa Demokratske narodne partije Crne Gore, zastupnik Milan Knežević, pozdravio je korak koji je poduzela općina Zeta, naglašavajući povijesni kontekst ove odluke.
Općinski načelnik Mihailo Asanović (DNP) izjavio je da sve nedemokratske odluke treba ispraviti, i to ne samo na lokalnoj već i na državnoj razini. Napomenuo je da bi i druge općine trebale usvojiti takvu deklaraciju.
Demokratska narodna stranka, poznata po svojoj odanosti službenom Beogradu, donedavno je bila dio vladajuće koalicije.
Crna Gora je priznala Kosovo 2008. godine. Stručnjaci su primijetili da takvi akti tijela lokalne samouprave nemaju pravni utjecaj na međunarodne obveze države, jer općine nemaju ustavno pravo potvrđivati ili poništavati priznanje stranih država, budući da su ta pitanja po zakonu u nadležnosti središnje vlade i Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Lokalni ogranak oporbene Demokratske partije socijalista nazvao je ovaj čin apsurdnom i politički motiviranom odlukom.
Crnogorski ministar javne uprave Marash Dukaj, koji je član Albanske alternative, nazvao je odluku Skupštine općine Zeta političkim činom koji nema pravnu snagu i korak je unatrag u procesu integracije Crne Gore u Europsku uniju.
