- Vojne vježbe s NATO-om prvi put u Srbiji
Prve zajedničke vojne vježbe Srbije i NATO-a (NSE26) održavaju se u vojnoj bazi „Jug“ i na poligonu „Borovac“ kod Bujanovca. U vježbama učestvuju vojnici Vojske Srbije i šest zemalja NATO-a: Italije, Rumunije, Turske, kao i Francuske, Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
Prva faza vježbi trajala je od 13. do 17. maja i uključivala je taktičke aktivnosti obuke u podršci stvarnim mirovnim operacijama. Druga faza, od 18. do 22. maja, predviđa uvježbavanje scenarija fiktivne operacije podrške miru.
NSE26 su prve zajedničke vojne vježbe NATO-a i Srbije, koje organizuju Vojska Srbije i Komanda združenih savezničkih snaga Napulj s ciljem unapređenja nivoa operativne interoperabilnosti između trupa učesnica, intenziviranja praktične saradnje između NATO-a i Srbije, kao i doprinosa jačanju regionalne stabilnosti.
Vježbe se provode na osnovu odluke Vlade Srbije i nastavak su saradnje između Srbije i NATO-a u okviru programa „Partnerstvo za mir“, „uz poštovanje“ vojne neutralnosti zemlje, naglasilo je Ministarstvo odbrane Srbije. „Učešće u međunarodnim vježbama poboljšava sposobnost komandi i jedinica Vojske Srbije da izvršavaju širok spektar zadataka, uključujući učešće u mirovnim operacijama, a istovremeno potvrđuje odlučnost Republike Srbije da sarađuje sa svim partnerima i očuva mir i stabilnost“, naglasilo je Ministarstvo.
- Vijeće EU izdvojilo 15 miliona eura za jačanje vojske Bosne i Hercegovine
Vijeće Europske unije odobrilo je 12. maja mjeru pomoći Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 15 miliona eura. Sredstva se dodjeljuju u okviru Europskog mirovnog fonda (EPF).
Glavna svrha ovog koraka je jačanje vojnog i odbrambenog potencijala Bosne i Hercegovine. Nova odluka će upotpuniti podršku koju je Europska unija već pružila Bosni i Hercegovini u okviru bilateralnih mjera pomoći u 2021. i 2022. godini.
Koristeći sredstva iz Europskog mirovnog fonda, bosanska vojska će nabaviti ličnu zaštitnu opremu; opremu za radiološku, hemijsku, biološku i nuklearnu odbranu (CBRN); uređaje za noćno gledanje; i vozila za transport tereta.
„Ako bude potrebno, finansiranje će također pokriti srodnu robu i usluge, uključujući operativnu obuku vojnog osoblja“, napomenuli su iz Vijeća EU.
Europska unija naglašava da će ova pomoć povećati operativnu spremnost i interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Pored odbrane vlastite zemlje, ovo će ojačati njen potencijal za učešće u misijama Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU (CSDP), kao i u međunarodnim koalicijama.
„EU ostaje vrlo pouzdan partner Bosne i Hercegovine i daje najveći finansijski doprinos sigurnosnom sektoru“, izjavio je 13. maja Luiđi Soreka, specijalni predstavnik Europske unije i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini tokom okruglog stola koji je organizovao komandant EUFOR-a. Šef Delegacije EU je naglasio: „Tek jučer je EU odobrila 15 miliona eura za Oružane snage Bosne i Hercegovine, a od 2021. godine ova podrška dostiže 50 miliona eura, što je jasan signal strateškog značaja koji EU pridaje angažmanu u Bosni i Hercegovini.“
- Srbija i Sjeverna Makedonija pridružile su se Vertikalnom plinskom koridoru
Ovo je objavljeno na sastanku šefova ministarstava energetike Grčke, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske u Atini.
„Dogovorili smo se o proširenju Vertikalnog plinskog koridora sa Sjevernom Makedonijom i Srbijom, kao i o institucionalizaciji saradnje između četiri zemlje“, rekao je grčki ministar za okoliš i energetiku Stavros Papastavru.
Sastanku su prisustvovali ministar okoliša i energetike Grčke Stavros Papastavru, ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, ministrica energetike, rudarstva i mineralnih resursa Sjeverne Makedonije Sanja Božinovska, zamjenik ministra energetike Bugarske Kiril Temelkov, kao i čelnici operatera sistema za prijenos električne energije i prirodnog plina Grčke, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske.
Vertikalni plinski koridor ujedinjuje infrastrukturu zemalja jugoistočne Europe, osiguravajući transport plina iz izvora alternativnih ruskim. Pridruživanje Srbije i Sjeverne Makedonije stvara mogućnost za potpuni protok plina od juga prema sjeveru, što omogućava zemljama regije da primaju veće količine plina koji ne stiže iz Rusije.
Glavna tema sastanka visokih energetskih zvaničnika iz Srbije, Grčke, Sjeverne Makedonije i Bugarske u Atini bili su projekti plinskih interkonektora Grčka-Sjeverna Makedonija i Sjeverna Makedonija-Srbija. Prvi plinovod je u izgradnji, a njegov završetak planiran je za ovu godinu. Omogućit će snabdijevanje prirodnim plinom prema sjeveru iz grčkih terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), kao i plinom iz plinovoda, na primjer iz Azerbejdžana.
Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović naglasila je da se planira završetak izgradnje plinovoda između Srbije i Sjeverne Makedonije do kraja 2027. godine. Dionica će imati kapacitet od milijardu i po kubnih metara.
Ministrica energetike, rudarstva i mineralnih resursa Sanja Božinovska naglasila je da Sjeverna Makedonija, sa svoje strane, radi na povezivanju s Grčkom. „Do kraja sljedeće godine bit ćemo spremni, a veza Grčka-Sjeverna Makedonija-Srbija će postati operativna“, istakla je.
- Samit procesa Brdo-Brijuni održat će se u Sjevernoj Makedoniji
Godišnji samit procesa Brdo-Brijuni, koji je trebao biti održan u Hrvatskoj u maju, kada je otkazan zbog pogoršanja odnosa između Zagreba i Beograda, premješten je u Sjevernu Makedoniju i zakazan je za oktobar. To je izjavila predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar tokom zajedničke konferencije za novinare s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom.
Proces Brdo-Brijuni pokrenule su Slovenija i Hrvatska 2013. godine kao platformu za promociju europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana i podršku regionalnoj saradnji. Učesnici su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, kao i inicijatori – Slovenija i Hrvatska.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović krajem marta je otkazao samit koji se trebao održati u Hrvatskoj zbog „političkih izjava i postupaka predsjednika Srbije“ koji „su u potpunoj suprotnosti s ciljevima procesa Brdo-Brijuni, pogoršavaju međudržavne odnose i ugrožavaju stabilnost regije“. Prije toga, Aleksandar Vučić je duže od godinu dana optuživao Hrvatsku da se miješa u unutrašnje stvari Srbije, i da Zagreb planira napad na Srbiju.
Održavanje samita u Sjevernoj Makedoniji omogućit će Skoplju da još jednom skrene pažnju na problem nedostatka napretka zemlje na svom europskom putu zbog zahtjeva susjedne Bugarske.
- EU postavlja uslove u vezi s europskim integracijama Kosova
U Prištini se smatra da bi Kosovo trebalo dobiti zvanični status kandidata za pristupanje EU i započeti pregovore o pristupanju. „Nakon što smo prije 41 mjesec podnijeli zahtjev za članstvo u EU, vrijeme je da Kosovo dobije status kandidata i otvori pregovore o pristupanju“, napisao je vršilac dužnosti premijera Albin Kurti na društvenim mrežama nakon sastanaka s komesarkom EU za proširenje Martom Kos.
Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine, podnijelo zahtjev za članstvo u EU 2022. godine i trenutno ima status potencijalnog kandidata.
Tokom svoje prve službene posjete Kosovu, Kos je izjavila da će napredak Kosova u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji zavisiti od provedbe reformi, napretka u pregovorima o normalizaciji odnosa sa Srbijom i političke stabilnosti. „Za Kosovo ima mjesta u Europskoj uniji i u procesu pristupanja“, rekla je Kos, ali je napomenula da „Kosovo hitno treba da uhvati korak sa prioritetima vezanim za EU“ i da „Kosovu trebaju stabilne institucije i efikasna vlada“.
Posjeta Marte Kos dogodila se uoči prijevremenih izbora (zakazanih za 7. jun), koji su raspisani nakon što je parlament raspušten jer nije mogao izabrati predsjednika. Ovo će već biti treći parlamentarni izbori u posljednjih godinu i po dana i drugi prijevremeni izbori u šest mjeseci. Odsustvo političke stabilnosti i potpuno funkcionalnih institucija, između ostalog, stoji na putu usvajanja odluka potrebnih za europske integracije.
Druge značajne prepreke na putu Kosova ka EU su nedostatak napretka u dijalogu s Beogradom i činjenica da pet zemalja EU – Španija, Grčka, Rumunija, Slovačka i Kipar – još uvijek ne priznaju Kosovo kao državu.
- Crnogorska općina „povukla“ priznanje Kosova
Odbornici lokalnog vijeća (Skupštine) općine Zeta, kod Podgorice, usvojili su Deklaraciju o povlačenju priznanja nezavisnosti Kosova na teritoriji ove administrativne jedinice. Odluku su podržali predstavnici Demokratske narodne partije (DNP), Nove srpske demokratije, jedan predstavnik Demokrata i tri nezavisna poslanika. Predstavnici opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) nisu učestvovali na sjednici, a dva poslanika Demokrata napustila su salu prije glasanja.
Lider Demokratske narodne partije Crne Gore, poslanik Milan Knežević, pozdravio je korak koji je preduzela općina Zeta, naglašavajući historijski kontekst ove odluke.
Načelnik općine, Mihailo Asanović (DNP), izjavio je da sve nedemokratske odluke treba ispraviti ne samo na lokalnom već i na državnom nivou. Napomenuo je da bi i drugi gradovi trebali usvojiti takvu deklaraciju.
Demokratska narodna partija, poznata po svojoj lojalnosti zvaničnom Beogradu, do nedavno je bila dio vladajuće koalicije.
Crna Gora je priznala Kosovo 2008. godine. Stručnjaci su ukazali na to da takvi akti lokalnih samouprava nemaju pravni uticaj na međunarodne obaveze države, jer općine nemaju ustavno pravo da potvrđuju ili povlače priznanja stranih država, budući da su ta pitanja po zakonu u nadležnosti centralne vlade i Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Lokalni ogranak opozicione Demokratske partije socijalista nazvao je ovaj čin apsurdnom i politički motiviranom odlukom.
Crnogorski ministar javne uprave Maraš Dukaj, koji je član Albanske alternative, nazvao je odluku Skupštine općine Zeta političkim činom koji nema pravnu snagu i predstavlja korak unazad u procesu integracije Crne Gore u Europsku uniju.
