- Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini brinu stručnjake
U Bosni i Hercegovini su 4. oktobra održani opći izbori na kojima su građani birali nosioce funkcija i zastupnike u organe vlasti na državnom nivou i u dva entiteta – Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. U izbornom procesu u potpunosti učestvuje i distrikt Brčko.
Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, izlaznost birača iznosila je oko 42 posto, što je približno 10 procentnih poena manje nego na prethodnim općim izborima.
U Centralni birački spisak upisano je više od 3,4 miliona birača, a glasanje je organizirano na više od 5,5 hiljada biračkih mjesta u zemlji i u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava u inostranstvu.
Ovo su bili prvi izbori na kojima su širom zemlje primijenjeni biometrijska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i elektronski prijenos rezultata. Inovacijama je trebalo spriječiti potencijalne izborne prevare.
Na državnom nivou održani su izbori za tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema preliminarnom prebrojavanju glasova, funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva zadržao je Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Funkciju hrvatskog člana Predsjedništva osvojila je Darijana Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Srpska predstavnica u Predsjedništvu ostala je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Na državnom nivou glasalo se i za 42 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U Federaciji Bosne i Hercegovine birano je 98 zastupnika u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao i zastupnici u skupštine 10 kantona koji čine ovaj entitet. Na izborima za Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine najviše glasova osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA), koju predvodi Bakir Izetbegović.
U Republici Srpskoj birači su glasali za predsjednika Republike Srpske i dva potpredsjednika, kao i za zastupnike Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS). U NSRS-u, vodeću poziciju zadržala je vladajuća stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik. Savo Minić, kandidat SNSD-a, aktuelni premijer Republike Srpske i najbliži Dodikov saradnik, vodi u utrci za predsjednika Republike Srpske.
Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora pokazuju da su vodeće stranke koje predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH – Bošnjake, Srbe i Hrvate – odnosno SDA, SNSD i HDZ BiH, zadržale ili čak ojačale svoje pozicije. S druge strane, multietničke građanske stranke, poput Demokratske fronte (DF) i Naše stranke, zabilježile su primjetan pad.
Rezultati izbora u BiH izazvali su zabrinutost političkih stručnjaka. Prema njihovom mišljenju, sadašnji odnos snaga mogao bi dovesti do veće političke nestabilnosti. Osim toga, izražavaju se sumnje u to da će nova vlast BiH na državnom nivou moći provesti reforme potrebne za deblokiranje puta zemlje ka EU.
- Skupština Kosova usvojila izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima i izabrala novu predsjednicu
Odluke donesene kasno navečer 6. oktobra i tokom noći 7. oktobra učinile su da ne dođe do raspuštanja Skupštine i raspisivanja prijevremenih izbora, što bi bio slučaj da predsjednik nije izabran u rokovima utvrđenim Ustavom.
Izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima bile su ključni zahtjev opozicionih stranaka, koje su odbijale podržati bilo kojeg kandidata za predsjednika dok se zakon ne izmijeni.
Političke tenzije naglo su porasle nakon što su Specijalizirana vijeća u septembru izrekla prvostepene presude četverici bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), među kojima su bivši predsjednik Kosova Hašim Tači, bivši predsjednici Skupštine Kosova Kadri Veselji i Jakup Krasnići te bivši zastupnik Redžep Seljimi, proglasivši ih krivim za ratne zločine. Ukupna kazna za četvericu optuženih iznosila je 81 godinu.
Presude su izazvale val protesta. Veteranske organizacije zahtijevale su od Skupštine da zaštiti čast oslobodilačke borbe i ograniči ovlasti suda koji, prema njihovom mišljenju, kriminalizira historiju Kosova. Uoči glasanja u Prištini došlo je do sukoba između demonstranata i policije, što je dodatno pojačalo pritisak na zastupnike.
Amandmani koje je usvojila Skupština znatno će suziti nadležnost Specijaliziranih vijeća Kosova u Hagu, ograničavajući je na navodnu trgovinu organima i zločine neposredno povezane s optužbama iznesenim u izvještaju Dika Martija za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope iz 2011. godine. Njihova jurisdikcija bit će ograničena i na zločine počinjene isključivo u periodu od 1. jula 1999. do 31. decembra 2000. godine. Izmjene zakona predviđaju prijenos predmeta koji više nisu u nadležnosti Specijaliziranih vijeća na institucije Kosova.
Zastupnici su također ograničili kaznu zatvora koju izriču Specijalizirana vijeća na 15 godina, predvidjeli su izdržavanje kazne na Kosovu, mogućnost predsjedničkog pomilovanja i međunarodni nadzor nad radom vijeća.
Odmah nakon konačnog glasanja o amandmanima na Zakon o Specijaliziranim vijećima, zastupnici su pristupili izboru predsjednika.
Kompromisna kandidatkinja bila je 72-godišnja Justina Široka Pula, koju je premijer Albin Kurti predložio kao ličnost sposobnu ujediniti različite političke tabore. Široka Pula ima dugu karijeru u državnim institucijama, bila je na čelu Akademije nauka i umjetnosti Kosova i poznata je po istraživanjima ekonomskog razvoja zemlje. Njenu kandidaturu podržao je 81 od 120 zastupnika, iz vladajuće stranke i dijela opozicije, čime je osiguran potreban broj glasova.
Politički kompromis i usvajanje dviju odluka – o izmjenama Zakona o Specijaliziranim vijećima i o izboru predsjednika – omogućili su da se izbjegnu prijevremeni izbori, ali su izazvali novu krizu u odnosima Prištine sa zapadnim partnerima. Evropska služba za vanjsko djelovanje saopćila je da su izmjene i dopune Zakona o Specijaliziranim vijećima u suprotnosti s međunarodnim obavezama Kosova prema EU.
- Srbija će sarađivati s Kazahstanom u proizvodnji oružja
Kurultaj (parlament) Kazahstana ratificirao je Sporazum o vojnotehničkoj saradnji sa Srbijom, potpisan 29. novembra 2023. godine.
Sporazum predviđa uzajamne isporuke proizvoda vojne namjene, uključujući naoružanje i vojnu opremu, kao i razmjenu informacija u vojnotehničkoj oblasti.
Preduzeća odbrambene industrije dviju zemalja već su započela saradnju. U februaru 2026. godine u Astani su održani prvi sastanak Kazahstansko-srbijanskog poslovnog vijeća i prvi kazahstansko-srbijanski poslovni forum, na kojem su, između ostalog, kazahstanska kompanija „Kaztehnologije“ i srbijanski Jugoimport SDPR sklopili sporazum o remontu i modernizaciji srbijanskih artiljerijskih sistema. Jugoimport je također potpisao okvirni sporazum s kompanijom Great Sky o prijenosu tehnologije i organiziranju proizvodnje visokoenergetskih materijala.
Kako prenose kazahstanski mediji, kompanija Great Sky u okviru nacionalnog projekta ASPAN gradi u Kazahstanu četiri nove fabrike za proizvodnju artiljerijskih granata i mina koje će ispunjavati standarde NATO-a. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko milijardu dolara.
