Nakon jednogodišnje rasprave o periodu kada će zemlja započeti proceduru za izmjenu ustava, kojom bi i Bugari trebali biti uključeni u osnovni zakon kao narod Makedonije, održana je sjednica parlamenta o tom pitanju. Prijedlog za pridruživanje amandmanu na Ustav Makedonije, kako ga je predložila Vlada, stavljen je na dnevni red i dobio podršku 70 poslanika, ali s obzirom na to da se amandmani mogu donositi dvotrećinskom većinom, to znači da će Vladi i dalje nedostaje 10 poslanika za pokretanje ustavnih promjena i pokušaj postići potrebnu većinu u narednom periodu.
Poslanicima se prvi obratio premijer Dimitar Kovačevski koji je obrazložio potrebu za izmjenom Ustava i ponovo pozvao na usvajanje amandmana koji se tiču pristupanja Makedonije EU, ukoliko zemlja želi da postane punopravna članica Unije do 2030., uz napomenu da je prijedlog izmjene Ustava napisan u Skoplju, na osnovu francuskog sporazuma iz 2022. i podržan od strane EU i NATO-a. On je napomenuo da glavna opoziciona stranka u zemlji VMRO-DPMNE i njeni partneri plaše narod katastrofama, a radi se samo o dodavanju novih naroda Sjeverne Makedonije u ustav. Ustavni amandmani ne ugrožavaju nijedno pitanje identiteta Makedonaca – naglasio je Kovačevski, pojasnivši da je došao dan kada će biti jasno ko je za EU, a ko nije. On je objasnio i zašto bi Makedonija trebalo da ide putem ka EU, uz napomenu da neće biti novog veta. Nema novih zahtjeva, a bilateralna pitanja nisu prepreka i neće i dalje biti povezana sa implementacijom zajedničkih standarda. U tom cilju, Republika Sjeverna Makedonija je izvršila odgovarajuće ustavne amandmane kako bi u Ustav uključila građane koji u njoj žive i pripadaju drugim narodima. On je predložio da pored makedonskog naroda, kao i državljana Republike Sjeverne Makedonije koji su dio albanskog, turskog, vlaškog, srpskog, romskog i bosanskog naroda, budu građani koji su dio bugarskog, hrvatskog, crnogorskog, slovenačkog, jevrejskog i egipatskog naroda.
Nakon premijerovog govora, održana je debata. „Ne možemo da pravimo katalog iz preambule Ustava. Put za Brisel za Makedoniju ne bi trebalo da prolazi kroz Sofiju, mi branimo i moramo da branimo kopenhaške kriterijume, jer ako prihvatimo put ka EU sa posebnim kriterijumima i presedanima, će imati posljedice za sljedeće zemlje kandidate. Umjesto ustavnih amandmana trebalo bi govoriti o prijevremenim izborima, jer je ova vlast potpuno delegitimizirana”, rekla je poslanik opozicione VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska. Ona je govorila o pravu na nemešanje u unutrašnje stvari, koje je takođe evropsko pravo, pozivajući se na principe Povelje EU koji ga garantuju, kao i na zaštitu prava nacionalnih manjina, kulturnog nasleđa i etničkog identiteta.
Jovan Mitreski, koordinator poslaničke grupe vladajućeg SDSM-a, rekao je da ustavne promene ništa ne prete, već otvaraju put ka EU. “Država mora ići naprijed. Članstvo u EU kao strateški cilj koji ostaje nakon nezavisnosti nije slučajno postavljeno. Nakon 17 godina u čekaonici, 11 godina izolacije, prošle godine smo počeli pregovore sa EU. Usvajanjem ustavnih amandmana nastavljamo evropski put, ovo je istorijska prilika za koju imamo snažnu podršku naših partnera iz SAD i EU“, rekao je Mitreski.
Predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Taljat Xhaferi prekinuo je sastanak posvećen ustavnim amandmanima i predložio da se on održi u nekom drugom terminu. To se dogodilo nakon što je debata završena. Koordinator poslaničke grupe VMRO-DPMNE Nikola Micevski zatražio je od Džaferija da ne zatvori sastanak, već da odmah stavi na glasanje potrebu izmjene Ustava.
Međutim, vladajuća koalicija je tokom debate osjetila da nema potrebne dve trećine glasova poslanika da prihvati ustavne amandmane i odlučila je da glasanje odloži za kasnije. Ako se i dalje neće moći postići konsenzus s opozicijom prije glasanja i ne budu prihvaćeni amandmani na Ustav zemlje, kao što je opredjeljenje Skoplja oko daljeg kretanja ka članstvu u Evropskoj uniji, onda će to očigledno izazvati krizu, izlaz iz koje, i to je sve očiglednije biti prijevremeni parlamentarni izbori. Takav scenario bi odgovarao interesima opozicionih stranaka, koje smatraju da imaju dobre šanse za pobjedu. Može se predvidjeti da će u slučaju eventualne pobjede opozicija promijeniti stav u vezi sa unošenjem amandmana u ustav, ali će onda tada njihova vladina koalicija nastaviti put ka ulasku zemlje u EU.
Najnoviji razvoj događaja bila je tema razgovora na sastanku tokom samita u Atini EU-Zapadni Balkan između premijera Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Na sastanku je razgovarano o značaju uspješnog završetka procesa ustavnih amandmana za dalji proces evropskih integracija. Još jednom je naglašeno da je za članstvo Sjeverne Makedonije u Uniji važno da se ova prilika ne propusti. Tako je zvanični Brisel dao punu podršku akcijama makedonskih vlasti u vezi sa uvođenjem ustavnih amandmana, međutim, da li će to uticati na promjenu stava opozicije ostaje vrlo sumnjivo.
